Page 38 - STAV broj 328
P. 38
DRUŠTVO
banu, a to je greška. Treba se upoznati sa
što više vladara naše domovine. Kasnije
sam se okrenuo stranim autorima iz čijih
sam djela saznavao o drugim dinastijama
koje su, pozitivno ili negativno, utjecale na
civilizacijski razvoj BiH. Iako se uglavnom
svi koji su dolazili na ove prostore percipi-
raju kao okupatori, ne smiju se zaboraviti
pozitivne stvari, makar one bile svedene
na orijentalnu kuhinju i alhamijado knji-
ževnost, kada je riječ o dolasku Osmanlija,
ili na, primjerice, habsburšku secesijsku
arhitekturu”, kazao je na početku.
Ističe da je pouzdanost informacija koje
je koristio u svojoj knjizi provjeravao tako
što se bazirao na utvrđivanje učestalosti
pojavljivanja istog podatka kod relevan-
tnih historičara.
“Ne može meni biti vjerodostojan jedan
Mavro Orbini, koji je pisao prije nekoliko
stotina godina. On je davno prevaziđen,
mitološki nacionalan, romantičarski. Tu
možemo ubrojati i Ivana Franu Jukića i
Simu Ćirkovića. Oni su, dakle, stari, ro-
Kotromanići su za srpsku historiografiju Srbi, dok su za mantičarski historičari. Ima dosta mladih
hrvatsku Hrvati. Međutim, svi zanemaruju dvije stvari – naučnika čija istraživanja mogu posluži-
ti kao odličan temelj. Imao sam sreću da
Kotromanići su vladali u Bosni i potekli su iz Bosne. Te nedavno upoznam Amera Maslu, koji mi
je dao niz dobrih savjeta, ali i kvalitetnu
davne 1978. godine, kada sam kao mladić započinjao literaturu koju sam kasnije koristio. Istina
ovaj projekt, te nacionalističke, mogu slobodno reći, i je, nažalost, da do sada nije objavljeno ni-
jedno seriozno djelo iz oblasti genealogije
iredentističke ideje su me bunile. Također, kroz obrazovanje u BiH. Ne znam zašto uopće nije bilo in-
se uglavnom govori o Tvrtku i Kulinu banu, a to je greška. teresa za takvo što. Budući da je ova moja
knjiga prvo djelo ove vrste, smatram da
Treba se upoznati sa što više vladara naše domovine. je, treba biti iskren, donekle i nedovršena.
Nisam historičar, ali me ova tema zanima i
dosta sam joj se posvetio. Generalno, male
države ne drže do genealogije kao nauke,
dok je u velikim bivšim i sadašnjim mo-
narhijama poput Velike Britanije, Fran-
cuske, Italije, Španije i Rusije do ‘u bocu’
razrađena. Svjestan sam da smo napadani
sa svih strana, da nas sabotiraju protivnici
naše zemlje i njene državnosti, ali genealo-
gija i djela poput ovog pokazuju koliko je
stara BiH. Možda će moju knjigu napasti
i naši historičari za koje je historija samo
biznis”, kaže Lukić.
TEMELJ ZA BUDUĆA ISTRAŽIVANJA
Zlatko Lukić otkriva da je na kra-
ju svog uvoda u Atlasu rodoslovnih karata
Bosne i Hercegovine napisao da ova knjiga
treba biti početnica za iduće djelo koje će
“zasjati u punom sjaju”. Sve do tada, tvr-
di, ona će biti nedonošče.
“Ovu knjigu, kao i knjigu Eponimi,
objavio sam bez blagoslova izdavača. Nudio
sam, ali čak 20 kuća nije pokazalo interes.
Da li je prešutno to bilo, da li je odbijeno,
da li je rečeno da nemaju mogućnosti za
štampanje – nije bitno. Ono što me žalo-
sti jeste činjenica da niko nije prepoznao
bitnost jednog ovakvog projekta ili to da
38 18/6/2021 STAV
