Page 35 - STAV broj 381
P. 35

te svih ljudi koji su vrijedni i žele nešto                          analognim računarom PACE 231. Bilo je
          postići. Takva politika rezultirala je br-                           to 1964. godine i bio je to vjerovatno prvi
          zim razvojem i rastom firme. Već četvrt                              takav računar u Jugoslaviji. Pred početak
          stoljeća nakon osnivanja “Energoinvest”                              rala 1991. godine “Energoinvest” je ostva-
          je sredinom 1970-ih postao jedno od naj-                             rivao izvoz od 700 miliona dolara.
          većih jugoslavenskih preduzeća, najve-
          ći jugoslavenski izvoznik, s oko 5 posto                             SMRT U FOJNICI
          ukupnog jugoslavenskog i oko 35 posto                                   Teškoće kroz koje je prošao, kao i konti-
          ukupnog izvoza bh. ekonomije.                                        nuirani, iscrpljujući rad nakon rata, ostavili
            “Energoinvest” je, pisalo je Oslobođenje,                          su traga na njemu. Negdje nakon sredine
          u Jugoslaviji izgradio prvi dalekovod (Jaj-                          1960-ih njegovo se zdravlje počelo pogor-
          ce – Zagreb), a njegovi inženjeri su nedu-                           šavati. Bila je to cijena teškog života i 25
          go nakon toga izgradili jednu od najvećih                            godina dana i noći napornog rada. U junu
          visokonaponskih linija u Americi koja je                             1976, u dobi od 65 godina, Blum je napustio
          prolazila kroz tri američke države. Stvoren                          rukovodeću poziciju, mjesto predsjednika
          je aluminijski kombinat u Mostaru, tvorni-                           Uprave “Energoinvesta”, i imenovan je sa-
          ca glinice u Zvorniku, tvornica elektrolize,                         vjetnikom predsjednika Uprave za strategi-
          TAT na Ilidži u Sarajevu, elektrotvornica                            ju razvoja. Preuzevši novu ulogu, Blum je
          u Lukavici u Sarajevu, te tvornice u Dobo-                           ponovno bio u svom elementu: novi, veliki
          ju, Crnuču u Sloveniji, Tešnju, Višegradu,                           projekti iz područja energetike, nuklearne
          Prištini, Tuzli...                znanjem na području tehnologije i mo-  tehnologije i drugih područja niknuli su
            Kako je jugoslavensko tržište poslalo   dernog menadžmenta.        na njegovom stolu.
          premalo, Blum otvara 20 predstavništava   Svojim vezama Blum je osigurao da   Početkom osamdesetih Sarajevo je iza-
          sektora izvoza, da bi se kasnije taj broj stal-  iranski šah Reza Pahlavi 1966. godine po-  brano za domaćina XIV Zimskih olimpij-
          no povećavao. “Energoinvest” je izvozio od   sjeti Sarajevo, a odmah poslije toga odlučio   skih igara. Organiziranje ovako značajnog
          Meksika, Amerike, Rusije, arapskih zemalja,   je da otvori predstavništvo “Energoinve-  svjetskog događaja bio je veliki izazov, ne
          kako Bliskog, pa tako i do Dalekog istoka,   sta” u Teheranu. Poljski premijer je nakon   samo za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu
          od trafostanica, termoelektrana, dalekovo-  posjete Sarajevu sklopio ugovor o kupovi-  već i za cijelu Jugoslaviju. “Vlasti” su se
          da, serijske opreme, atomskih separatora.   ni 1,2 miliona tona glinice, vrijedan 200   ponovno sjetile Bluma – izabran je za pred-
                                            miliona dolara s isporukama od 1976. do   sjednika Skupštine Sarajeva s ciljem pripre-
          PRVI RAČUNAR                      1985. godine. Zahvaljujući uspješnom po-  ma Grada za nadolazeće Olimpijske igre. I
            Blum je bio svjestan da se moderno in-  vezivanju s elektrofirmama iz Francuske,   opet, bez obzira na godine i loše zdravlje,
          dustrijsko preduzeće može razvijati i biti   Emerik Blum je odlikovan Legijom viteza   probudio se njegov nemiran stvaralački
          konkurentno samo ako je okruženje u ko-  časti Francuske 1974. godine.   duh. U Gradu su nastajali novi projekti,
          jem posluje također razvijeno i napredno.   Blum je posebno razvio odnose sa so-  gradska obilaznica, novi koncept gradskog
          A to je značilo da je, osim ulaganja u pro-  vjetskim firmama institutima. Znao je da   prometa, vodoopskrba, izgradnja olimpij-
          izvodne pogone, trebalo ulagati i druga   tadašnji SSSR mnogo ulaže u temeljna   skih objekata...
          područja poput obrazovanja, zdravstvo,   istraživanja, a uz to su imali velike potre-  Olimpijske igre u Sarajevu također
          kulture, fakulteta, sporta... Blum je znao   be za specifičnim proizvodima sa Zapada.   su bile uspješan projekt i to je, otprilike,
          da će nešto značiti u svijetu samo ako,   Blum je izgradio strategiju prema kojoj je   bio završni čin dramatičnog, ali iznimno
          osim opreme, izvozimo znanje. “Moramo   “Energoinvest” bio specifičan “most” za   uspješnog radnog vijeka. Blum se nakon
          izvoziti,” govorio je,“ne samo radi zarade   povezivanje ovih potreba, što je donijelo   Olimpijade vratio u svoj Energoinvest, na
          deviza, već i zbog konkurentnijeg stranog   velike projekte. Takav je bio “nuklearni”   svoju staru poziciju, savjetnik predsjedni-
          tržišta kako bismo bili bolji, organiziraniji   program u kojem su uz “Energoinvest”   ka Uprave Energoinvesta za razvoj i stra-
          i učinkovitiji.”                  učestvovale i druge jugoslavenske firme.   tegiju. Nažalost, ubrzo nakon toga završio
            Samo u 1969. godine “Energoinvest”   Sredinom 1970-ih razvoj “Energoinve-  je buran i kreativno obilježen život. Blu-
          je stipendirao 1.200 studenata, a taj broj se   sta” bio je na vrhuncu. Firma je zapošlja-  mova supruga Matusja bila je profesorica
          povećao do 3.000 stipendija godišnje. Među   vala oko 55.000 ljudi, od kojih je više od   klavira, a sin Pavle inžinjer elektrotehnike.
          samo nekim od njegovih stipendista bili   10 posto bilo fakultetski obrazovano. Svi   Matusja Blum rođena je u moldavskom
          su čuvena teniserka Monika Seleš ili mu-  sektori u kojima je “Energoinvest” poslo-  Kišinjevu (1914, a 1939. godine, nakon za-
          zičar i producent Nikša Bratoš.   vao – elektrotehnika, strojarstvo, automa-  vršetka magistarskog studija na Konzerva-
            Samo 15 godina nakon početka rada,   tika, obojeni metali, nafta i hemija – bili   toriju u Pragu seli se u Sarajevo. Od 1945.
          “Energoinvest” su posjećivali privrednici   su među vodećima u bivšoj Jugoslaviji. A,   predavala je u Srednjoj školi konzervato-
          iz 35 zemalja sa svih kontinenata. Već ka-  kao što je već spomenuto, “Energoinvest”   rija u Sarajevu, a jedno vrijeme boravila
          snih 1960-ih Blum je shvatio da “Energo-  je ostvario posebnu dominaciju u znanosti,   u Beogradu, između 1945. i 1952, na po-
          invest” mora modernizirati organizaciju i   izvozu, obrazovanju i kadrovima. I sam je   ziv pijaniste i učitelja Emila Hayeka. Od
          unaprijediti upravljanje poslovnim proce-  Blum stekao visok ugled i poštovanje u po-  1955. godine postaje predavačica klavira
          sima. “McKinsey”, vodeća konsultantska   slovnim krugovima u zemlji i inozemstvu.   i jedna od prvih predavača na Muzičkoj
          firma svijeta, angažirana je za stvaranje   Dobio je nekoliko međunarodnih prizna-  akademiji u Sarajevu. Umrla je u Saraje-
          modernog modela organizacije i uprav-  nja i medalja iz Poljske, Italije, Senegala,   vu 1998. godine.
          ljanja. Amerikanci su sa zanimanjem pri-  francuske Legije časti i drugih zemalja.  Već teško bolestan, Blum je otišao na
          hvatili aranžman jer je i za njih bio izazov;   Oslobođenje donosi još jedan zanimljiv   liječenje u Fojnicu u maju 1984. i u tom
          bio je to njihov prvi angažman u socija-  detalj iz Blumove biografije, onda kada je   je gradiću i umro 24. juna 1984. u 73. go-
          lističkim zemljama, a Blum ih je impre-  odlučio uvesti mašinsku obradu podata-  dini. Danas jedna ulica u Sarajevu nosi
          sionirao i svojim raskošnim iskustvom i   ka digitalnim računarom GAMINA 30 i   njegovo ime.        n


                                                                                                    STAV 24/6/2022 35
   30   31   32   33   34   35   36   37   38   39   40