Page 7 - STAV broj 431
P. 7

NIKAD MIRA NA BALKANU




          „U slučaju Kosova branili smo slogan ‘status sa standardima’, što je zna-  sjeveru zemlje smatra da je diskriminirana i zahtijeva više autonomije
          čilo da nećemo priznati nezavisnost zemlje bez ispunjenja niza uslova.   za „svoje“ općine koje želi ujediniti u svojevrsnu zajednicu.
          To je bilo ono što je bilo obećano Rusiji, ali Sjedinjene Države to nisu   Napetosti su ovih dana rasle otkako su albanski gradonačelnici prošle
          učinile“, pričao je jedan zapadni diplomata prije nekoliko godina, svjedok   sedmice preuzeli dužnost u sjevernim kosovskim općinama, uz prat-
          pregovora koji su doveli do toga da Kosovo proglasi svoju nezavisnost   nju kosovske policije. Stotine Srba demonstriralo je tražeći povlačenje
          2008. godine, zahvaljujući podršci Washingtona i velikog dijela EU.   novih vijećnika albanske većine koji su izabrani na izborima održanim
          Danas Kosovo kao državu ne priznaje pet članica evropskih zajednice.   u aprilu, a koje su Srbi bojkotirali i tvrde da rezultati izbora za njih nisu
          Iste godine NATO je na samitu u Bukureštu otvorio vrata Ukrajini da   legitimni. Srbija je svoju vojsku stavila u stanje pripravnosti i čak ju je
          postane dio vojne organizacije, iako taj simbolični gest nije pratio pre-  približila granici pa je NATO najavio slanje dodatnih 700 vojnika kako
          cizan datum. Nije to bila lahka odluka. Dok su SAD gurale ulazak bivše   bi se garantirala sigurnost.
          sovjetske republike, Francuska i Njemačka su se dvoumile, bojeći se   Suočen s pritiscima, posebno onima iz SAD, premijer Kosova Albin
          da će ta odluka značiti bijes Rusije. Zbog ove podjele unutar Saveza,   Kurti zatražio je prekid demonstracija Srba kao uslov za ponavljanje iz-
          koja je i danas na snazi, Ukrajina je bačena u svojevrsni limbo a da je   bora u četiri općine u kojima su Srbi skupina većina. Napetosti između
          ne štiti klauzula o kolektivnoj odbrani Saveza.     Srbije i Kosova otvaraju vrata drugim silama poput Kine i Rusije, koje
          Sedamnaestog februara ove godine obilježena je 15. godišnjica ne-  ne priznaju Kosovo kao državu, da iskoriste situaciju i povećaju svoju
          zavisnosti Kosova. Beograd i Priština suočeni su s novom krizom koja   prisutnost na Balkanu. Srbija je Kremlj oduvijek smatrala svojim zaštit-
          je na alarmirala diplomatiju EU i SAD. Unatoč činjenici da većinu ko-  nikom, unatoč približavanju EU, a zapravo je odbijala pristati na evrop-
          sovskog stanovništva čine Albanci, srpska manjina koncentrirana na   ske sankcije protiv Moskve zbog invazije na Ukrajinu. U ovoj novoj krizi
                                                              glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov podržao je Srbiju.
                                                              Iako su SAD glavni promotor priznanja Kosova kao države, Washington
                                                              je posljednjih dana žestoko kritizirao ponašanje kosovskih agencija za
                                                              provođenje zakona i pozvao Prištinu da se povuče. Bruxelles se tako-
                                                              đer pokušava nametnuti kao neutralni arbitar i ne pokazivati favorizira-
                                                              nje. EU ne može dopustiti Beogradu da nepovratno padne pod ruski
                                                              utjecaj, stoga su njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjed-
                                                              nik Emmanuel Macron pozvali na ponavljanje izbora u četiri općine na
                                                              sjeveru zemlje uz sudjelovanje Srba.         /D. H./














          LIČNOST

                                Karlo  Paržik, češki  arhitekta,
                                umro je u Sarajevu 16. juna
                                1942. godine. U Češkoj je
                                završio srednju građevinsku
                                školu  i nastavio  školovanje
                                na studiju arhitekture na Ak-
                                ademiji likovnih umjetnosti  u
                                Beču. U Sarajevo je došao
                                kada je imao 26 godina i u
                                njemu ostao narednih šest
                                decenija. Dao je svoj pečat
                                i veliki doprinos urbanizaciji
           i izgradnji Sarajeva za vrijeme austrougarske okupacije.
           Iza njega su ostali Zemaljski muzej u Sarajevu, Aškenaška
           sinagoga u Sarajevu, Crkva sv. Josipa u Sarajevu, Šeri-
           jatska sudačka škola u Sarajevu, Narodno pozorište u Sa-
           rajevu, Marijin Dvor, zatim Nova katolička crkva Uznesenja
           BDM u Olovu, Vladikin dvor u Mostaru, katoličke crkve
           Presvijetlog Srca Isusova u Brčkom, Gradska vijećnica u
           Sarajevu, katolička crkva Uznesenja Marijina na Stupu...
                                                         Turski predsjednik Erdoğan predstavio novi kabinet


                                                                                                     STAV 9/6/2023 7
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12