Page 82 - STAV broj 177
P. 82

putopis

                                                              Unutrašnjost
                                              Mehmed-begove džamije

                                                                            Mehmed-begova džamija
                                                                            Fotografija: Mehmet Bayram

starosjedilaca, Cide se spominje kao drevni   Specifičnost Mahmut-                            i svijest o značaju ovog ekosistema. Tako,
grad Aigialos u Homerovom epu Ilijada,        -begove džamije iz 1366.                        naprimjer, tokom gradnje drvene staze
zajedno s obližnjim drevnim gradom Ki-        godine ogleda se u tome što                     nije posječeno niti jedno stablo. Radeći
toronom. Rimljani, Bizantijci, Seldžuci i     za izradu drvenog stropa                        na dograđivanju staze, radnici brinu o
Osmanlije ostavili su značajne tragove u      nije utrošen niti jedan                         svakom drvetu, pa ponekad satima traje
Cideu, koji je također bio popularna desti-   ekser. Stari su majstori                        sječa pojedinih dijelova staze kako bi sta-
nacija za putnike duž Puta svile i zemlji-    pravili žljebove u drvenim                      blo koje se našlo na putu ostalo netaknu-
šte za trgovce koji su se u jednom trenut-    gredama uklapajući ih jednu                     to. Stoga staza izgleda kao autentični dio
ku bavili trgovinom naveliko s Rusijom.       u drugu, pa je cijela džamija                   prirodnog mozaika, a iz nje svako malo
                                              izgrađena kao velika                            kao da izviru nova stabla.
    Iako nema toliko znamenitu prošlost,      slagalica                                       Uz ovaj kanjon vrijedi spomenuti i
Inebolu ipak predstavlja istinski dragulj                                                     Mahmut-begovu džamiju iz 1366. godi-
na obali Crnog mora. Naši domaćini u          svojoj posjeti Kastamonuu u zgradi Cum-         ne, izgrađenu od kamena i drveta, s izu-
Turskoj vodili su nas na obalu Inebolua,      huriyet Halk Partisi 1925. godine održao        zetnim rezbarijama i arabeskama osli-
gdje smo posmatrali zalazak sunca koje        historijski govor o odjevnoj revoluciji, po-    kanim u bordo i maslinastoj boji. Njena
u svega nekoliko sekundi kao da s hori-       tičući Turke da preuzmu tekovine evrop-         specifičnost ogleda se u tome što za izra-
zonta potone u morske dubine. Doživljaj       skog načina odijevanja, a da odbace fesove      du drvenog stropa nije utrošen niti jedan
je to zbog kojeg se mnogi mahsuz zapute       i tradicionalnu narodnu nošnju. Zgrada          ekser. Stari su majstori pravili žljebove u
kao ovom gradu, iako do njega trebaju dva     u kojoj je održao taj svoj govor danas se       drvenim gredama uklapajući ih jednu u
sata vožnje od Kastamonua.                    koristi kao Arheološki muzej.                   drugu, pa je cijela džamija izgrađena kao
                                                                                              velika slagalica. Uprkos tome, autentični
    Južno od Kastamonua nalazi se Naci-       UNIKATNI KANJON I DRVENA                        drveni strop još služi svojoj svrsi, držeći
onalni park Ilgaz, prekrasno zaštićeno po-    DŽAMIJA IZ 14. STOLJEĆA                         krov džamije i štiteći vjernike od kiše i
dručje na planinama Ilgaz i skijaškim cen-                                                    nevremena. Od drveta je izgrađen i mahfil,
trom. Na istoku parka, kod rijeka Devrez i        Ipak, grandiozni kanjon Horma pred-         tačnije, četiri manja mahfila na različitim
Kızılırmak, nalazi se Tosya, gdje obimna      stavlja ponajvažniju atrakciju Kastamonua       visinama. Za penjanje na mahfil upotri-
rižna polja pokrivaju široke ravnice na-      i jedno je od onih mjesta zbog kojih ljudi      jebljene su ljestve, a ne stepenice, kako je
domak grada. Riža iz Tosyje, kako nam je      prelaze hiljade kilometara kako bi ih vidjeli.  to inače običaj u džamijama. Razlog tome
objasnio gradonačelnik, a u šta smo se i                                                      treba tražiti u činjenici da je ova džamija
sami uvjerili tokom ručka, specifičnog je         Horma kanjon drugi je najdublji ka-         mala i da bi stepenice smetale klanjačima
ukusa i predstavlja jednu od znamenito-       njon na svijetu. Most za pješake izgrađen       u centralnom džamijskom dijelu. Danas je
sti ovog gradića. Zbog svoje unikatnosti,     je na visini od pedesetak metara od rijeke      otvorena za turiste, a država ju je zaštitila
prepoznata je kao vrijednost koju ne treba    koja huči uskim kanjonom, dok se viso-          kao jedan od važnih spomenika islamske
izvoziti nigdje izvan Turske, te ju je stoga  ke litice uzdižu ponad glava ostavljajući       duhovnosti u Turskoj.
i nemoguće jesti negdje osim u ovoj zem-      posmatraču pogled na uski dio neba. Na          Na kraju našeg puta objasnili su nam
lji. U Kastamonuu regiji mogu se proba-       pojedinim dijelovima toliko je uzak da          da smo u tri dana boravka u Kastamonuu
ti i neka druga jela kojih nema u drugim      odrasla osoba može rukama dodirnuti             uspjeli vidjeti tek manji dio bogatog pri-
krajevima Turske i svijeta. Najpoznatije od   njegove dvije litice istovremeno. Staza         rodnog i kulturnog naslijeđa. Velik je,
njih, kako kažu lokalci, jeste crna čorba,    nešto kraća od dva kilometra trenutno           kažu, Kastamonu da bi se mogao upoznati
pravljena od biljke koja raste u području     se dograđuje, uz stroge mjere sigurnosti        kroz tri dana. Veliki je i bogat toliko da
Pinarbasi, pokrajine u regiji Kastamonu.                                                      se turisti u njega rado vraćaju, zavedeni
                                                                                              njegovim ljepotama i gostoprimstvom
    Regija Kastamonu značajna je i zbog                                                       poslovično ljubaznih Turaka.  n
toga što je Kemal Atatürk 23. augusta 1925.
godine upravo u njoj započeo revoluciju
promjene načina odijevanja. Atatürk je u

82 26/7/2018 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84