Page 15 - STAV broj 322-323
P. 15

Mještani žive za dan kada će džamija otvoriti svoja vrata, svakodnevno stariji dolaze i obilaze radove i s
          ushićenjem i suzama se raduju njenoj izgradnji i završetku. Određen broj svakodnevno pomaže svojim
          radom na džamiji donošenjem hrane za majstore i, naravno, finansijski. Samoinicijativno se javljaju
          predratni mještani koje je ratni vihor odnio izvan granica Bosne i Hercegovine. Izgradnjom porušenih
          džamija dajemo jasnu poruku da agresorski planovi nisu realizirani. Džamija okuplja džemat, ujedinjuje
          ljude i duhovna je centrala i pokretač dobra. To se već do sada potvrdilo na primjeru naše džamije
          jer je ta duhovna centrala privukla i uvezala stotine ljudi porijeklom iz ovog džemata širom svijeta.



          Razgovarala: Amina ŠEĆEROVIĆ-KAŞLI


                   noge džamije u Bosni i Herce-  ukidanja uskotračne pruge poznate pod   Jelačići, Kabernik, Orahovci, Palež, Pre-
                   govini porušene su u agresiji   imenom “Ćiro”, stanovništvo je poče-  tiša, Tvrtkovići, Rohci, Dubočica, Stupa
                   na BiH. Neke su od njih ob-  lo intenzivnije da napušta ove krajeve.   i druga obližnja sela. Džamija, pored toga
         Mnovljene donacijama stranih       “Ćiro” je sedamdesetih godina, tačnije 1.   što je geografski u centru navedenih sela,
          institucija, neke raznim domaćim inici-  augusta 1978. godine, prestao saobraćati,   kroz historiju je bila centar ovih prosto-
          jativama, a pojedine još uvijek čekaju da   što je veoma rastužilo stanovnike pred-  ra u svakom pogledu. I u posljednjem je
          budu otvorene za namaz. Jedna od džami-  jela kroz koje je prolazio. Taj neobjašnji-  ratu organizacija protiv srbočetničkog
          ja koja će nakon trideset godina ponovo   vi čin vlasti osiromašio je neke dijelove,   agresora i spašavanje stanovništva poče-
          upaliti svoje kandilje i otvoriti vrata svo-  posebno dijelove Istočne Bosne, vrijeme   la upravo u njoj. Hrabri Orahovčani sa
          jim džematlijama jeste džamija džemata   je pokazalo da će doprinijeti migracijama   svojim saborcima slabo naoružani i bez
          Orahovci. Gdje je džamija, koja je njena   stanovništva zbog gubitka veze s drugim   hrane branili su ovaj prostor skoro godi-
          historija, kako je došlo do obnove, za Stav   dijelovima tada još uvijek jedne države i   nu dana suprotstavljajući se 4. vojnoj sili,
          govori Hajrudin Ćuprija, član odbora za   loše drumske infrastrukture.   Užičkom korpusu, ruskim borcima, pa-
          gradnju džamije.                  Džematu Orahovci pripadaju sljedeća sela:   ravojnim formacijama. Posljednje mjes-
                                            Crni Vrh, Drokan, Holijaci, Hranjevac,   to koje je na području Višegrada palo u
          STAV: Možete li nam predstaviti histo-
          rijat džamije?                                                                  Ramiz Tvrtković, muftija Remzija
          ĆUPRIJA: O izgradnji prve džamije i                                                    Pitić, Hajrudin Ćuprija
          njenom vakifu nemamo pouzdanih po-
          dataka. Prvobitna džamija sagrađena je
          od kamena, a njeni tragovi sačuvani su
          nakon njenog miniranja. Prema nezva-
          ničnim podacima, sagrađena je 1551.
          godine, renovirana u više navrata: 1936,
          1947, 1982. godine, a temeljitu obnovu je
          doživjela 1988. godine. Džamija je služila
          svojoj namjeni sve do izbijanja agresije na
          Bosnu i Hercegovinu. Minirana je i u po-
          tpunosti porušena početkom marta 1993.
          godine od strane srbočetničkog agresora.

          STAV: Gdje se nalazi džamija? Kakva je
          sudbina tog mjesta kroz rat pa do danas?
          ĆUPRIJA: Džemat Orahovci smješten je
          na lijevoj obali Drine i graniči s džema-
          tom Međeđa, a udaljen je šest kilometa-
          ra od centra Višegrada. Prije agresije na
          Bosnu i Hercegovinu u ovom džematu
          živjelo je oko četiri stotine bošnjačkih
          domaćinstava, a nakon rata vratilo se njih
          pedesetak. Orahovci kroz svoju povijest
          imali su veoma značajnu ulogu po svom
          geografskom položaju, ali nekada i po
          broju stanovnika. Naime, poslije Prvog
          svjetskog rata, kada se Višegrad sastojao
          od sedam općina, Orahovci su bili jedna
          od općina s 2.374 stanovnika, odnosno
          434 domaćinstva. Nažalost, krajem se-
          damdesetih 19. stoljeća, nekako u vrijeme


                                                                                                    STAV 7/5/2021 15
   10   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20