Page 19 - STAV broj 322-323

smotrama folklornih društava, a sve če- po staležu kojem je neko pripadao. „Kao i
šće i vidjeti na bajramskim svečanostima. danas, neko nosi markiranu odjeću, neko
Ljudi naručuju tradicionalnu bosansku ne“, objašnjava Fehrudin. Po garderobi
odjeću kako bi barem na jedan dan dali se, dakle, moglo procijeniti kakav je ne-
doprinos očuvanju naše tradicije. A bo- čiji položaj u društvu, primijeti se njegov
ljeg dana za to do Bajrama nema. status. To se najčešće primjećivalo na gar-
derobi, bukvalno, odnosno primjećivali
BOSANSKA NOŠNJA IZ TEŠNJA su se ukrasi koji su izvezeni na garde-
Jedan od rijetkih zanatlija terzija i robi. Begovske nošnje bile su ukrašene
abadžija koji se i danas bavi krojenjem i zlatnom i srebrenom srmom, to je poka-
šivenjem tradicionalne nošnje jeste Fe- zivalo bogatstvo.
hrudin Jašić iz Tešnja, koji u svojoj radi- Primjera radi, jedna begovska nošnja
onici „Bosanska nošnja“ izrađuje tradi- sastojala se od čakšira, pasa, džamadana
cionalne odjevne predmete na isti način i mintara s čevker rukavom (otvorenim
i od istih materijala od kojih su se krojili rukavom) i, kada je ukrašena zlatnom
i šili prije 100, 200 ili 300 godina. Za Stav srmom, to joj daje puni sjaj. Nije se to
je preporučio bajramsko odijelo kakvo bi oblačilo svakodnevno nego samo za Baj-
se nosilo u davnom vaktu. ram, težilo se da bajramska odijela budu
„Uvijek se odijevanju pridavao veliki što ljepša.
značaj svugdje u svijetu, ali, čini mi se, „Kod prosječnog gradskog stanovniš-
kod nas posebno, evo, ja to mogu potvr- tva imali smo opet čakšire i pas, ječermu
diti samim poslovima i narudžbama. Ne ili košulju, na to je dolazio prsluk, odno-
znam ni sam koliko imam narudžbi do sno fermen. To je bio odjevni komplet za
Bajrama. U zadnje vrijeme dijaspora naj- srednji stalež, to je ukrašavano crnim gaj-
češće kupuje, oni zapravo sebi to mogu tanom. Kod bošnjačke nošnje tri boje su
i priuštiti. Dakle, i prije se gledalo da se najčešće: crna, teget i braon tamna boja,
za Bajram lijepo obuče, namiriše i zato je gajtan je uglavnom bio crni, svileni. Fes
to bajramsko odijelo ostalo kao pojam do je bio prateća kapa, nije bitno je li grad-
danas“, kaže Jašić. ska, begovska ili seoska nošnja, svi su
On objašnjava da, kada govorimo o nosili fes. Istina, malo moćniji begovi su
bošnjačkoj tradicionalnoj nošnji, imamo nosili turbane omotane oko fesa, da još
begovske, gradske i seoske nošnje. Nošnja više istaknu svoju moć, ali fes je opet bio
je bila prilagođena po mjestu življenja i ispod, a oko njega svileni šal, takozvana
poša“, objašnjava Fehrudin.
Seoska nošnja bila je slična gradskoj
“Kada govorimo o bošnjačkoj kada su u pitanju imućniji ljudi sa sela,
tradicionalnoj nošnji, oni su nosili čakšire i fermen kao i grad-
ski, ali prosječni seoski čovjek nosio je
imamo begovske, gradske i šalvare, pas, košulju od pamučnog plat-
seoske nošnje. Nošnja je bila na i koparane, nisu nosili plaho fermene
nego koparane, crni odjevni predmet koji
prilagođena po mjestu življenja je prekrivao pas, nije bio kratak kao fer-
i po staležu kojem je neko men. Razlika između čakšira i šalvara je Miss BiH Džejla
vrlo mala, samo u ukrašavanju, u šalvare
Korajlić u
pripadao. „Kao i danas, neko je išlo skroz malo gajtana. Fes ili bjelica begovskoj odjeći
kapa. Kasnije krajem 19. i početkom 20.
nosi markiranu odjeću, neko stoljeća počinje se nositi francuska kapa“,
ne“, objašnjava Fehrudin. Po objašnjava Jašić. Tako je u punom sjaju
izgledala svečana odjeća Bošnjaka u proš-
garderobi se, dakle, moglo lim vremenima, naravno, shodno njiho-
procijeniti kakav je nečiji vom položaju u društvu. To je u punom
sjaju prikazivalo svečanu odjeću za po-
položaj u društvu, primijeti se sebne prilike.
Osnovni materijal u bosanskoj narod-
njegov status. To se najčešće noj nošnji jeste tanka presovana čoha koja
primjećivalo na garderobi, se nabavljala iz Perzije, kasnije je Italija
bukvalno, odnosno primjećivali počela prodavati, ali ipak je najčešće dola-
zila iz Perzije. Fehrudin je i danas nabavlja
su se ukrasi koji su izvezeni iz Irana. Čoha je vuneno platno izrazito
na garderobi. Begovske nošnje tanko za čakšire, a deblje za gornje odjev-
ne predmete fermene, mintane i dolame.
bile su ukrašene zlatnom
i srebrenom srmom, to je DOLAMA, SIMBOL MOĆI I BOGATSTVA
Dolama je kod begovske nošnje ne-
pokazivalo bogatstvo. što što je uokvirivalo sav sjaj i bogatstvo.

STAV 7/5/2021 19