Page 65 - STAV broj 158
P. 65
uvezivanje s drugim turističkim destina- Tako je bilo i za vrijeme agresije na Bo- Alem Jaganjac
cijama kao što je Nacionalni park ‘Una’, snu i Hercegovinu: od 20. do 22. janua-
samo je pitanje ko će to da pokrene i da ra 1993. godine iz bosanskopetrovačke “Vjerski život u džematu Bjelaj pret-
li će iko od mladih željeti tu živjeti. Upi- mjesne zajednice Bjelaj protjerani su hodnih godina bio je bolji i kvalitetniji
tan je i opstanak područne škole u Bjelaju svi Bošnjaci. Posljednja grupa od njih nego danas. Prije je bilo deda i nena koji
s obzirom na natalitet”, ističe Jaganjac. 150 razmijenjena je kod bihaćkog nase- su dolazili na vaktove, nesebično odvajali
lja Izačić i 22. januara stigla u opkoljeni od svojih usta i davali za potrebe džamije
Tokom novije svoje historije Bošnjaci Bihaćki okrug. Od tada do danas u Bjelaj i džemata. Svi naši blagdani bili su boga-
iz Bjelaja često su bili prisiljeni napuštati se vratila većina stanovništva. Čuvajući tiji u svakom smislu. U našem džematu
svoje domove i odlaziti u muhadžirluk. sjećanja na preživljeno u ratu, bore se za vjerski život sada je na minimalnoj ska-
osiguranje normalnih životnih uvjeta. li, od obavljanja pet dnevnih vakata do
obavljanja džuma‑namaza, teravih-namaza
Danas u Bjelaju postoji jedna dža- itd. Sezona najvećih poslova je u proljeće
mija koja je proživljavala sudbinu bje- i ljeto, kada većina stanovništva naporno
lajskih muslimana. Bjelajska džamija radi kako bi se osigurali za zime. Malo
spaljena je u Drugom svjetskom ratu, a selo, zabačeno i udaljeno od grada, zimi
vjerske aktivnosti su nakon toga izvo- ponekad u sebi krije mnoge rizike i pro-
đene u mejtefu, u imamskoj kući pored bleme. Putevi su većinom prekriveni sni-
džamije. Tokom 1990. godine džematli- jegom, a seoske traktorske mašine nejake
je su pokrenule akciju gradnje džamije su da bi to mogle čistiti. Općinske vlasti
na mjestu one prijašnje koja je srušena. pošalju pomoć, ali to je kratkog daha jer
Prilikom uklanjanja materijala pronađen snijeg ovdje sve opet brzo zamete”, priča
je epitaf, ispisan kaligrafskim reljefnim efendija Bešlagić.
arapskim pismom, koji je kasnije do-
stavljen Kantonalnom muzeju u Bihaću. IMAM KOJI JE BJELAJ
Azra Piralić, turkolog i historičar, nači- SPASIO OD POKOLJA
nila je prijevod ovog epitafa koji glasi:
“Vlasnik ovog mjesta, obnovitelj hajrata, Prema podacima iz knjige Medžlis
čestiti i poštovani hadži Musa‑aga, a pre- Bužim 1579–1999 Nijaza Hadžića, Zaim
ko svog opunomoćenika, najuglednijeg ef. Zulić rođen je 1893. godine u Orašcu,
u rodu Muhammeda, nakon obavljenih općina Kulen-Vakuf. Završio je Bihaćku
poslova, njihove duše zaslužuju da sva- medresu, pa 1912. godine stupio u prvu
ki pojedini musliman, Allahove milosti imamsku službu u bihaćkom džematu
radi, prouči Fatihu, ujedno zamoli Allaha
da ovo dobro djelo od njih primi i svo-
jom nagradom nagradi! Allah je najbo-
lji upućivač, najbolji starješina i najbo-
lji pomagač! Neka Allah oprosti grijehe
svakome ko ovo bude čitao i svakome ko
ovo bude gledao.”
Džamija je obnovljena i stavljena u
funkciju svečanim otvorenjem 16. jula
2006. godine. Pored džamije u vlasništvu
je vakufa imamska kuća u kojoj živi mla-
di efendija Mehmed Bešlagić. Nedavno je
došao u Bjelaj, da pokuša obnoviti vjerski
život posebno animirajući mlade Bjelajce.
Bjelaj
STAV 15/3/2018 65
