Page 66 - STAV broj 158
P. 66

Ribić. Od tad pa do dolaska u Bjelaj na       godine. Svjedočenje je sačuvano u za-                       svoju akciju. Navodim da su neki katolici
funkciju lokalnog imama Zaim-efendi-          pisniku sastavljenom u kancelariji Ule-                     oblačili fesove kad su vršili nasilja i po-
ja je promijenio nekoliko džemata. Dru-       ma-medžlisa kod rahmetli Zaima ef., u                       kolje nad grkoistočnjacima i dozivali se
gi svjetski rat zatiče ga u džematu Bjelaj,   to vrijeme džematskog imama u naselju                       muslimanskim imenima. Ovo su mi do-
odakle kao muhadžir 1941. godine odla-        Bjelaj. Ovaj zapisnik preuzet je iz knjige                  kazali vjerodostojni ljudi iz Kulen-Vakufa
zi u Bihać. U džemat Konjodor došao je        Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima                   koji su danas živi i raseljeni. Kao svjedo-
1943. godine, Vakufsko mearifsko povje-       1941.-1945. godine Šemse Tucakovića. Zaim                   ka navodim Omera Galijaša iz Kulen-Va-
renstvo Bosanska Krupa. Zbog bolesti,         u zapisniku navodi da su četnici krajem                     kufa, koji je ovo svojim vlastitim očima
1945. godine odlazi u Stijenu, u kojoj mu     jula 1941. godine zauzeli selo u kojem je                   gledao i slušao.”
je dio porodice boravio u muhadžirluku.       tada bio imam. U selu je bilo 116 musli-                    Navodno je Zaim ef. tada, kad su neki
Tu se i danas nalazi njegov mezar, koji nije  manskih domova, a dalje spominje borbe                      katolici odjeveni u muslimansku nošnju
sačuvan u izvornom obliku. Zahvaljuju-        koje su vodili za odbranu Bjelaja i evakua-                 činili zločine nad pravoslavcima, spasio
ći Zaim-efendiji, Bjelak je spašen 1941.      ciju koju je izvršila tadašnja legalna vojska               nešto pravoslavnog stanovništva, što mu
godine od pokolja. Mještani ovog naselja      (vjerovatno misli na partizane) koja ih je                  je kasnije pomoglo da spasi i Bošnjake u
suočili su se s najezdom četnika koji su, u   odvela u Bosanski Petrovac. Dalje Zaim                      Bjelaju od sigurnog pokolja koji se trebao
nastojanju da osvoje njihovo selo, prijeti-   Zulić navodi da su tu ostali neko vrijeme                   desiti kada su četnici upali u selo.
li da učine mnoge zločine kakve su radili     i spominje iskušenja oskudne ishrane, a                     Ovih zimskih dana mještani Bjelaja
u obližnjim muslimanskim selima. Zaim         zatim opisuje zločine nad muslimanima                       prisjećaju se stradanja svojih najmilijih
ef. Zulić odigrao je ključnu ulogu u spaša-   počinjene u tom području.                                   koja su se dogodila prije 25 godina, kada
vanju muslimana Bjelaja. Prema svjedoče-                                                                  je sve bošnjačko stanovništvo protjera-
nju njegovih srodnika, Zaim je uspio tada         “U vezi s pokoljem muslimana u Ku-                      no. Mnogi su ubijeni, među njima kao
postići sporazum sa Srbima i tako spasiti     len-Vakufu i okolici, izjavljujem da su ovi                 najmlađa žrtva trinaestogodišnji Dinko
svoje džematlije od sigurnog pokolja.         pokolji izazvani od strane ustaša pod vod-                  Selimović. Posljednja grupa od njih 150
                                              stvom Mira Matijevića iz Vrtoča, kotar                      preko tadašnjeg okupiranog teritorija bi-
    Svoje svjedočenje o teroru četnika na     Bihać, koji je nastanjen u Kulen‑Vakufu.                    haćkog naselja Ripač, pa zatim Korenice
području Bosanskog Petrovca Zaim ef.          Miro Matijević činio je nasilja i pokolje                   i Ličkog Petrovog Sela u Hrvatskoj stigla
Zulić iznio je pred zapisničarem H. Mu-       s društvom nad grkoistočnjacima, pa je                      je do Izačića, gdje je i obavljena razmjena.
hamedom Pandžom 3. novembra 1941.             neke po imenu muslimane uvukao u ovu                        Inat i ponos vratili su ih u Bjelaj, a čuvanje

                                                                                     Mehmed ef. Bešlagić  sjećanja na stradanje razlog je njihovog
                                                                                                          ostanka do danas. Obnovljeni su stambeni
                                                                                                          objekti, putna, elektro i vodovodna mreža.
                                                                                                          Izgrađeni su džamija, škola i crkva. Ob-
                                                                                                          navlja se i poljoprivredna proizvodnja, a
                                                                                                          s dolaskom cisterni mljekare koja otku-
                                                                                                          pljuje mlijeko od lokalnog stanovništva
                                                                                                          život kao da se na trenutak vratio u ovo
                                                                                                          selo. Ipak, bez pomoći viših nivoa vlasti
                                                                                                          i kvalitetne strategije za budućnost, ovo
                                                                                                          naselje ostat će pusto.
                                                                                                          Stanovništvo sve vezuje za projekci-
                                                                                                          je razvoja ruralnog i kulturnog turizma
                                                                                                          kroz projekt “Na granici carstva”, koji
                                                                                                          podrazumijeva konzervaciju starog grada
                                                                                                          iz 15. stoljeća i upis u registar svjetske
                                                                                                          baštine.                             n

66 15/3/2018 STAV
   61   62   63   64   65   66   67   68   69   70   71