Page 78 - STAV broj 158
P. 78

KULTURA/UMJETNOST/SHOWBIZ

“Hadersfild”: Predstava o izgubljenoj generaciji

Umjesto najavljene predstave Tri sestre, koja                                                       koji također dijele određene dijelove biografije s
    je zbog bolesti glumice odgođena, na sceni                                                      likovima koje igraju te je na koncu riječ o krajnje
Kamernog teatra 55 bit će izvedena predstava                                                        ličnoj predstavi, s univerzalnošću koja obuhvata
Hadersfild Uglješe Šajtinca, za koju režiju pot-                                                    prelazak iz jedne generacije u drugu bilo gdje u
pisuje Emir Zumbul Kapetanović. Riječ je o tek-                                                     svijetu. Prva verzija predstave već je izvedena na
stu čija je prva verzija napisana 2001. godine,                                                     sceni Akademije scenskih umjetnosti, kao ispitni
a koji se bavi prvom postratnom generacijom u                                                       rad, dok izvedba u Kamernom teatru 55 pred-
Srbiji, s čijom se izgubljenošću poistovjećuju i                                                    stavlja njenu nadogradnju, s novim režiserskim
mladi u BiH kao i u drugim zemljama iz okruže-                                                      konceptom i zapravo je treba posmatrati kao
nja. Glavni protagonisti komada jesu četverica                                                      premijeru”, rekao je u izjavi za Stav režiser Emir
tridesetogodišnjaka koji, inficirani savremenom                                                     Zumbul Kapetanović, dodajući da su za njega,
bolešću dosade, ne žele ili se ne mogu pokre-                                                       kao nekoga ko je većinu svoje karijere proveo na
nuti iz stanja ličnog i društvenog mrtvila uzroko-                                                  sceni, gluma i duhovno poistovjećenje gluma-
vanog nametnutom poslijeratnom depresijom te                                                        ca s likovima koje oni igraju najvažniji segment
ekonomskim, kulturnim i duhovnim siromaštvom.                                                       režije i cjelokupnog autorskog koncepta te da
Glavni lik Rašo (Muhamed Hadžović), koji, zaro-                                                     to publika uvijek osjeti i prepozna. Kako trenut-
bljen između želje da se pomjeri iz tačke učma-                                                     no u BiH i regiji vlada sveopće pesimistična i
losti i dominantne maligne mržnje prema samom sebi, lažni bijeg od          također umnogome nametnuta slika o “odlaska mladih”, Hadersfild
stvarnosti pronalazi u površnoj ljubavi prema književnosti i predanom       dolazi u pravom trenutku, s njenom krajnje emotivnom, bolnom i isti-
konzumiranju narkotika. Dramski zaplet u Šajtincovom tekstu donosi          nitom teatarskom analizom i u konačnici odgovorom na pitanja: da
dolazak / povratak Rašinog starog prijatelja Igora (Sabit Sejdinović),      li tjelesni bijeg u daleki Huddersfield donosi i duhovni spokoj te da
koji je odavno napustio svoju zemlju te sreću pronašao u dalekom            li je istinsku promjenu moguće započeti izvana, s mjestom prebivali-
engleskom Huddersfieldu, a koji je, ipak, prisutan tu, u svom rodnom        šta? “Bosna i Hercegovina je moja zemlja, moja domovina. Tu živim,
kraju, s istim frustracijama, strahovima i izgubljenošću kao i prije. Uni-  tu sam oženjen, tu odgajam djecu i tu ću i ostati. Ko god želi da ide,
verzalnost Hadersfilda te njegovu aktuelnost u postratnom bh. druš-         nek ide, ja tu ništa ne mogu i to je svakako bolje rješenje nego ostati
tvu prepoznao je i režiser Emir Zumbul Kapetanović, čije odrastanje         i konstantno širiti nezadovoljstvo i negativnu energiju, a ne raditi ništa
također pripada posljednjoj deceniji 20. stoljeća. “Ovo je tekst o mo-      da ova zemlja postane boljom”, kaže Kapetanović. U predstavi Ha-
joj generaciji. Ja sam na početku agresije na BiH imao 11 godina i          dersfild, čija će premijera biti održana 23. marta u 20:00 sati, igraju
upravo je taj uzajamni odnos i to međusobno razumijevanje postavi-          Admir Glamočak, Muhamed Hadžović, Senad Alihodžić, Sabit Sej-
lo temelje za njegovo postavljanje. Po tom su principu birani i glumci      dinović, Sanin Milavić i Fatima Kazazić.

Na osnovu raspisanog konkursa Kul-                103 pjesme za 103 godine
     turnog udruženja “Musa Ćazim Ćatić”          od smrti Muse ćazima ćatića
za istoimenu pjesničku nagradu za 2018.
godinu, žiri u sastavu: prof. Sanjin Kodrić       Zato njih, kao i buduće cjelokupne zbornike,    su vječno treptanje u svijetu”, pojasnio
(predsjednik), prof. dr. Muris Bajramović i       dalje treba posmatrati kao galeriju različi-   je za Stav predsjednik Udruženja “Musa
književnik Asmir Kujović izabrao je između        tih iskustava, osjećajnosti, svjedočanstava,  Ćazim Ćatić” Husein Ismailović. Nagrade
212 prijavljenih autora i pristiglih pjesama      poetiziranja, objedinjenih pod jedne korice,    će pobjednicima biti dodijeljene 31. marta
dobitnike prve tri nagrade. Nagradu “Musa         i jedino u čemu se one razlikuju jeste po-     u 14 sati na svečanosti koja će se održa-
Ćazim Ćatić” osvojila je Hakija Bašalić iz        buda iz koje su nastale: da li iz potrebe da    ti povodom obilježavanja 140. godišnjice
Tuzle za pjesmu Kršna ili krštena voda,           se ovlada životom ili zbog želje da se pre-     od rođenja pjesnika Muse Ćazima Ćatića
dok su drugo i treće mjesto osvojili Sanja        vlada smrtnost. Jedno je sigurno: Pjesnici      u njegovom rodnom Odžaku.
Radulović iz Doboja s pjesmom Dom za
nezbrinute pjesme, odnosno Kemo Selak
iz Sarajeva za pjesnički naslov Četiri strane
tijela. Također, žiri je izdvojio 103 najljepše
pjesme koje će povodom 103. godišnjice
od smrti Muse Ćazima Ćatića biti štampane
u obliku knjige. “I ovaj, četvrti po redu, kon-
kurs za pjesničku književnu nagradu ‘Musa
Ćazim Ćatić’ okupio je pjesnike i njihovu po-
eziju na jedno mjesto, a njegova realizacija
predstavlja podsjećanje na našeg velikog
bosanskohercegovačkog pjesnika. Budući
da je riječ o velikom broju autora, različitih
pjesničkih senzibiliteta i izražaja, prirodno
je da su i pjesme u njemu dosta različite.
Međutim, ta raznolikost ništa ne govori o
kvaliteti pjesama i bilo bi suviše ambicio-
zno rangirati ili izdvajati pojedine pjesme.

78 15/3/2018 STAV
   73   74   75   76   77   78   79   80   81   82   83