Page 62 - STAV broj 150
P. 62
DRUŠTVO
osnivanjem škole bosanskog jezika za Ukupno, prema zvaničnoj norveškoj statistici, u ovoj zemlji živi
mlade pod nazivom “Jabuka”. 17.400 naših građana. To ih svrstava na visoko sedmo mjesto po
broju i veličini ove grupacije, od ukupno 223 različite nacionalne
“Većina mladih u Norveškoj razumije zajednice koje žive u Norveškoj. Svako istraživanje o našima
bosanski jezik, interesira se za zbivanja u koji žive u Norveškoj dovest će do konstatacije da su građani iz
domovini, posjećuju kulturne manifesta- Bosne i Hercegovine koji žive u Norveškoj najbolje integrirana
cije itd. Dio djece i omladine obrazuje se grupacija, da su po obrazovanju u vrhu, da su dobri radnici i da
u dječijoj školi ‘Jabuka’. Ideja o organi- su veoma pouzdani, istakao je Konjhodžić
ziranju ove škole nastala je u jesen 2014.
godine, a s radom je počela u januaru da je ključna uloga pri opredjeljenju za individualnom planu. U posljednjem iz-
2015. godine. Ova organizacija registri- njegovanje tradicije i izučavanja bosan- danju knjige Ko je ko u Norveškoj, u kojoj
rana je kao organizacija za djecu i mla- skog jezika ona roditeljska. Ako Norveš- su predstavljena imena 1.000 najznačaj-
de. Broji oko pedeset polaznika mlađeg ka shvata značaj maternjeg jezika njenih nijih osoba ove zemlje, objavljenoj 2008.
uzrasta koji su okupljeni u predškolsku doseljenika, onda se roditelji koji ne žele godine, Konjhodžić ističe da je uvršten
grupu, zatim školske grupe prvog razreda, upisati dijete na instruktivnu nastavu Senaid Kobilica, glavni imam Islamske
drugog razreda, te grupa trećeg i četvrtog bosanskog jezika trebaju zapitati da li zajednice Bošnjaka. Ta je knjiga objavljena
razreda zajedno. Postoji i jedna grupa pe- ispravno usmjeravaju svoje potomke. Kao kao leksikon osoba koje stvaraju i utječu
tog razreda. S omladinom radi jedanaest instruktor bosanskog jezika te koordina- na svakodnevicu u norveškom društvu.
pedagoga / saradnika koji aktivno rade tor za izbjeglice u Norveškoj, svjesna sam Ova zbirka biografija važnih ljudi koja
svaki semestar. Cilj je očuvanje bosan- značaja savladavanja bosanskog jezika kod se izdaje povremeno štampana je svega
skog jezika, bosanske tradicije i kulture. druge generacije bosanskohercegovačkih petnaest puta od 1912. godine. Potreb-
S okupljenom djecom vrši se interakcija emigranata, pa je stoga i razumljiv moj no je spomenuti i Lea Ajkića, Mostarca
na bosanskom jeziku u formi učenja, te apel roditeljima”, naglašava Lalić. koji je veliku popularnost stekao putem
u formi kreativnih radionica i pozoriš- nekoliko televizijskih emisija. Značajno
nih predstava”, objašnjava Konjhodžić. Bošnjaci u Norveškoj posebno su po- je spomenuti i put dugogodišnjeg novi-
nosni na brojne uspjehe postignute na nara Televizije Sarajevo Uzeira Bukvića,
Za razliku od Bosne i Hercegovine, nekada izbjeglice a sada veoma uspješnog
gdje se u dijelu države ne poštuju prava Lindov pisca i režisera. Bukvić je u toku svog
bošnjačke djece koja su im ustavom zaga- dvadesetogodišnjeg boravka u Norveš-
rantirana, a tiču se učenja njihovog ma- koj napisao jedanaest knjiga o pitanjima
ternjeg bosanskog jezika, u Norveškoj je egzila, a trenutno radi na djelu posveće-
potpuno drugačija situacija. Edina Lalić nom upravo zemlji koja mu je u teškim
jedna je od brojnih aktivnih predavača na ratnim danima pružila utočište.
bosanskom jeziku koji nesebično poma-
žu u očuvanju jedne od glavnih nacional- “U Norvešku sam dolazio dva puta
nih odrednica. Ipak, Lalić napominje da, kao reporter Televizije Sarajevo kako
pored toga što projekt učenja bosanskog bih snimao priloge o našim izbjeglicama.
jezika ima podršku od strane Vlade Nor- Tada je Norveška bila jedina zemlja koja
veške, sam projekt trebaju podržati i ro- je primala izbjeglice iz Bosne i Hercego-
ditelji, koji su često pasivni. “Vlada Nor- vine. Uslijed ratnih strahota i sam sam
veške podržava učenje maternjeg jezika postao izbjeglica i u Norveškoj je počeo
za sve iseljenike, tako da, što se toga tiče, moj novi život. Na početku mi se nije baš
mi nemamo problema s izučavanjem na- sviđala ta država jer sam se s njom susreo
šeg bosanskog jezika. Ipak, ljubav prema u februaru, kada u Norveškoj vlada ve-
domovini, kao i učenje bosanskog jezika lika hladnoća. S dvije torbe u ruci, dvo-
kod doseljenika, rađaju se u kući, tako je djece i ženom, kao jedinim imetkom i
pouzdanjem, našao sam se te kišovite ve-
čeri, s namjerom da se tu, u Norveškoj,
62 18/1/2018 STAV
