Page 81 - STAV broj 237
P. 81

FELJTON


 Bošnjaci i islamska kultura (2)  jeziku, piše Dizdarević, morao je biti         pisala je na perzijskom jeziku, a neki od
          izuzetno obrazovan i, pored poznavanja
                                                                                 njih imali su kompletne divane na tom
          jezika, gramatike, semantike, sintakse,                                jeziku, međutim, od toga je ostalo veo-
          stilistike, metrike i prozodije, morao je                              ma malo (Balić, 1994: 120). Fevzijino
 PERZIJSKA   junake, legende, kulturu i tradiciju.                               napisano kao imitacija Sadijevog Ðuli-
          dobro poznavati mitologiju, povijest,
                                                                                 je najpoznatije djelo Bulbulistan, koje je
                                                                                 stana i sličnih djela. Pored Bulbulistana,
          “To je iziskivalo dobru izobrazbu jer
          su perzijski motivi, legende, junaci i
          mitologija predstavljali osnovu za gra-                                Fevzija je napisao manji broj pjesama
                                                                                 na turskom jeziku.
          đenje pjesničkih slika, motiva, meta-
 PISMENOST U BOSNI  fora, alegorija i drugih stilskih figura.                    AHMED SUDI (UMRO 1598)
          Bosanski pisci i pjesnici pokazali su se
                                                                                    Sudi je bez sumnje najveći i najpo-
                                                                                 znatiji komentator perzijske klasične
          veoma dobro na tom planu a neki od
          njih bili su izuzetno i uspješni. Možda
          najuspješniji od njih bili su Derviš-paša                              književnosti u povijesti Osmanske im-
                                                                                  perije. Napisao je vrhunske komenta-
 Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića   Bajezidagić, Subhi, Rušdi, Fevzija Mo-  re na Hafizov Divan i Sadijev Bustan
          starac, Sabit Užičanin i drugi. Ovdje smo
                                                                                  i Ðulistan. Sudi je bio ljuti rival Šami-
 koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti.   naveli samo one pisce za koje pouzdano   ja, još jednog vrhunskog komentatora
                                                                                  perzijske klasične književnosti iz Bo-
          znamo da su pisali na perzijskom jezi-
 Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki   ku i za šta posjedujemo historijske pi-  sne i Hercegovine. Sudijevi komentari,
 utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a   sane dokaze ili njihova djela. Međutim,   prije svega komentar Hafizovog Diva-
          zasigurno je njihov broj mnogo veći, a
                                                                                  na, danas se smatraju najmeritornijim
 naročito na visoku književnost. Tako nam Dizdarević nanovo otkriva Fevziju i Mejliju, Fadil-  svakim danom otkrivaju se novi podaci   djelima ove vrste u svijetu.
          o našim piscima i njihovom umjetnič-
 -pašu Šerifovića, Sabita Užičanina i Abdulvehaba Ilhamiju, pokazujući na primjeru njihovih   kom radu”, ističe autor.  i mevlevijskog tarikata. Pored toga, spo-  MUHAMMED NARGESI (1584–1635)
                                                                                  Nargesi je poznat kao najbolji i naj-
            U poglavlju posvećenom perzijskoj
 djela apsolutnu uključenost bošnjačke divanske književnosti u ono što je u to vrijeme bio   pismenosti u Bosni Dizdarević donosi   menutoj tekiji uvakufio je veoma bogatu   vještiji pisac lijepe ili rimovane proze u
                                            biblioteku s velikim brojem rukopisa na
 mainstream pismenosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga. Sam naslov Bošnjaci i   osnovne podatke o nekoliko desetaka   perzijskom jeziku.   osmanskoj književnosti. Njegovo Peto-
          divanskih pjesnika koji su pisali na per-
                                                                               knjižje, slično Nizamijevim i Dehlavije-
 islamska kultura, u knjizi pisanoj na nešto više od 150 stranica, može izgledati pretenciozno,   zijskom jeziku. U nastavku iz knjiga pre-  AHMED RUŠDI (1637–1699)  vim djelima, svrstava se u sami vrh ove
                                                                               vrste književnosti u islamu. Pored toga,
          nosimo kratke biografije nekih od pred-
                                               Rušdi je imao relativno težak život,
 ali tek nakon čitanja bude jasno da se ovdje misli na kulturu u užem smislu riječi, na visoku   stavnika perzijske pismenosti u Bosni.  zbog čega je često bio prinuđen obavljati   Nargesi je pisao veoma lijepu poeziju na
 književnost prije svega. Stoga se Dizdarević posebno fokusira na djelatnost Bošnjaka na   DERVIŠ-PAŠA BAJEZIDAGIĆ MOSTARI   svakojake poslove. Tokom života imao je   turskom i perzijskom jeziku. Historičari
                                                                               mu pripisuju mnoga djela, a najpoznatija su
                                            jako mnogo uspona i padova. Nakon smrti
 perzijskom jeziku, onom jeziku koji je u vrijeme Osmanskog carstva tretiran kao jezik visoke   (UMRO 1603)  sina, povlači se u osamu i na taj način pro-  Nahalistan, Mešakil uššak, Iksire seadat i sl.
            Bez sumnje, Derviš-paša je najveći i
                                                                               Njegova proza veoma je teška i komplicira-
 književnosti  najistaknutiji bošnjački pjesnik 16. stolje-  vodi ostatak života. Rodio se u Mostaru, i   na, dok mu je poezija jednostavna i tečna.
                                            kao većina mostarskih pjesnika, pripadao
          ća. Nekoliko puta bio je namjesnik Bosne,
 Bošnjaci i islamska kultura, Sedad Dizdarević, Fondacija “Baština duhovnosti”, 2019, Mostar,   a više puta stolovao je u drugim osman-  je mevlevijskom tarikatu. Fevzija u Bu-  AHMED TALIB (UMRO 1674)
                                            lbulistanu citira nekoliko Rušdijevih sti-
                                                                                  Talib je bio poznat kao dvorski pisar
 166 stranica  skim provincijama. Istakao se kao držav-  hova na perzijskom jeziku. Njegov Divan   i imao je veoma lijep rukopis. Iza njega
          nik i vojskovođa. Derviš-paša je također
          bio jedan od najboljih učenika glasovitog   stigao je do nas. Pored Divana, napisao je   je ostao kompletan divan pjesama. Gazel
                                            i nekoliko kasida i gazela na perzijskom
 Piše: Hamza RIDŽAL  komentatora perzijske književnosti Sudija.   jeziku. Fevzija smatra da je Rušdi bio je-  predstavlja njegovu najomiljeniju pje-
 hamza@stav.ba  Njegov zemljak Fevzija Mostarac u svom   dan od najboljih osmanskih pjesnika koji   sničku formu. Pisao je na turskom i per-
          Bulbulistanu navodi da je Derviš-paša na-                            zijskom jeziku. Kritičari njegove poezi-
 ošnjaci su, kao mali narod, bili   administracija i slično. Većina bošnjačkih   jeziku jer je ona bila osnova na kojoj se   pisao dva divana, i to jedan na turskom i   su pjevali na perzijskom jeziku.  je smatraju da je bio uspješan u pisanju
 statistički relativno slabo za-  pisaca, shodno tadašnjoj praksi, nije se ba-  gradila i formirala osmanska književnost,   drugi na perzijskom jeziku. Fevzija tako-  na oba jezika.
 stupljeni u Osmanskom carstvu.   vila samo znanošću ili pak književnošću   a samim time i islamska književnost Bo-  đer navodi da je Derviš-paša započeo jedno   FEVZIJA MOSTARAC (UMRO 1747)
 BU isto vrijeme tadašnja Bosna i   nego su, pored svojih državnih i drugih   sne i Hercegovine. Serdarević ističe da u   djelo kao imitaciju Rumijeve Mesnevije, ali   Fevzija je bio poznat kao šejh mevle-  MEHMED MUHTEŠIM VELAGIĆ
 Hercegovina, u odnosu na ukupnu teri-  obaveza, u slobodno vrijeme pisali nauč-  okvirima divanske književnosti bošnjački   da je odustao od toga kada je Mevlanu vi-  vijske tekije u Mostaru. On je jedini boš-  ŠABANOVIĆ (UMRO 1694)
 toriju Carstva, bila je relativno mala i sla-  na i književna djela. Neki od njih su bili   pisci koji su pisali na perzijskom jeziku   dio u snu. U svom rodnom gradu Mosta-  njački divanski pisac čije je kompletno   Svrstava se u red najistaknutijih boš-
 bo naseljena. Međutim, piše Dizdarević,   veziri, namjesnici, guverneri ili pak za-  predstavljaju zaseban fenomen i gotovo   ru Derviš-paša sagradio je Darul-Mesne-  djelo na perzijskom jeziku sačuvano do   njačkih divanskih pjesnika s kraja 17. sto-
 na planu znanosti, kulture, umjetnosti i   povjednici vojske, dok su mnogi od njih   u pravilu dolaze iz redova najeminentni-  vi, odnosno školu za izučavanje Mesnevije   danas. Većina bošnjačkih pisaca i pjesnika   ljeća. Tokom svog plodotvornog života
 književnosti Bošnjaci su dali izrazito ve-  spadali u red istaknutih vjerskih i znan-  je bosanskohercegovačke uleme. Ipak,   obavljao je funkciju kadije u nekim od
 liki doprinos. “Njihov doprinos može se   stvenih stručnjaka, a veliki broj njih bio   kako piše autor, ovim fenomenom bavio   “Većina bošnjačkih pisaca, shodno tadašnjoj praksi,   najvažnijih islamskih gradova u to vrije-
 porediti s mnogo većim i brojnijim na-  je vezan za neki od derviških pravaca”,   se veoma mali broj istraživača, iako je   me, kao što su Meka, Istanbul i Damask.
 rodima, a kada je u pitanju kvalitet um-  piše Dizdarević.  Dejan Bogdanović prije četrdeset godi-  nije se bavila samo znanošću ili pak književnošću nego   Iza sebe je ostavio bogatu literarnu građu
 jetnosti, znanosti i književnosti koje su   Istaknuto mjesto u oblasti nemateri-  na inicirao istraživanja na ovom polju.   su, pored svojih državnih i drugih obaveza, u slobodno   na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
 producirali, on je na izrazito visokom   jalne islamske baštine u osmanskom pe-  Neki istraživači radili su istraživanja na   Pored toga, napisao je znatan broj nauč-
 nivou. Neki od bošnjačkih klasičnih pi-  riodu imala je divanska književnost pi-  ovu temu, a autor posebno ističe radove   vrijeme pisali naučna i književna djela. Neki od njih su bili   nih djela, od kojih je najvrednije ono pod
 saca, pjesnika, kaligrafa, minijaturista   sana na arapskom, turskom i perzijskom   Hamida Algara i Elvira Musića, koji je   veziri, namjesnici, guverneri ili pak zapovjednici vojske,   naslovom Mazharul eškal fi bejanil lugatil
 i učenjaka spadaju u red najznačajnijih   jeziku. Ova književnost svrstava se u red   najveći dio svog naučnog opusa posvetio   dok su mnogi od njih spadali u red istaknutih vjerskih i   Mesnevi. Ovo djelo predstavlja lingvistički
 osmanskih stručnjaka na tim poljima.   vrhunskih umjetničkih dostignuća. Po-  upravo ovoj temi.   komentar Rumijeve Mesnevije. Također,
 Naravno, slična situacija je i na drugim   sebno mjesto unutar divanske književ-  Da bi neki pisac ili pjesnik mogao pisa-  znanstvenih stručnjaka, a veliki broj njih bio je vezan za   preveo je jedan broj djela s perzijskog je-
 poljima kao što su politika, diplomatija,   nosti zauzima književnost na perzijskom   ti na perzijskom, pa i turskom i arapskom   neki od derviških pravaca”  zika na turski.    n


 80  19/9/2019 STAV                                                                                STAV 19/9/2019  81
   76   77   78   79   80   81   82   83   84