Page 80 - STAV broj 237
P. 80

FELJTON


          Bošnjaci i islamska kultura (2)                                                                                        jeziku, piše Dizdarević, morao je biti                                 pisala je na perzijskom jeziku, a neki od
                                                                                                                                                                                                        njih imali su kompletne divane na tom
                                                                                                                                 izuzetno obrazovan i, pored poznavanja
                                                                                                                                 jezika, gramatike, semantike, sintakse,                                jeziku, međutim, od toga je ostalo veo-
                                                                                                                                 stilistike, metrike i prozodije, morao je                              ma malo (Balić, 1994: 120). Fevzijino
          PERZIJSKA                                                                                                              junake, legende, kulturu i tradiciju.                                  napisano kao imitacija Sadijevog Ðuli-
                                                                                                                                 dobro poznavati mitologiju, povijest,
                                                                                                                                                                                                        je najpoznatije djelo Bulbulistan, koje je
                                                                                                                                                                                                        stana i sličnih djela. Pored Bulbulistana,
                                                                                                                                 “To je iziskivalo dobru izobrazbu jer
                                                                                                                                 su perzijski motivi, legende, junaci i
                                                                                                                                 mitologija predstavljali osnovu za gra-                                Fevzija je napisao manji broj pjesama
                                                                                                                                                                                                        na turskom jeziku.
                                                                                                                                 đenje pjesničkih slika, motiva, meta-
          PISMENOST U BOSNI                                                                                                      fora, alegorija i drugih stilskih figura.                              AHMED SUDI (UMRO 1598)
                                                                                                                                 Bosanski pisci i pjesnici pokazali su se
                                                                                                                                                                                                           Sudi je bez sumnje najveći i najpo-
                                                                                                                                                                                                        znatiji komentator perzijske klasične
                                                                                                                                 veoma dobro na tom planu a neki od
                                                                                                                                 njih bili su izuzetno i uspješni. Možda
                                                                                                                                 najuspješniji od njih bili su Derviš-paša                              književnosti u povijesti Osmanske im-
                                                                                                                                                                                                         perije. Napisao je vrhunske komenta-
          Knjiga Bošnjaci i islamska kultura izvanredna je zbirka autorskih tekstova Sedada Dizdarevića                          Bajezidagić, Subhi, Rušdi, Fevzija Mo-                                  re na Hafizov Divan i Sadijev Bustan
                                                                                                                                 starac, Sabit Užičanin i drugi. Ovdje smo
                                                                                                                                                                                                         i Ðulistan. Sudi je bio ljuti rival Šami-
          koja osvjetljava pojedine aspekte islamske tradicije Bošnjaka i bošnjačke divanske književnosti.                       naveli samo one pisce za koje pouzdano                                  ja, još jednog vrhunskog komentatora
                                                                                                                                                                                                         perzijske klasične književnosti iz Bo-
                                                                                                                                 znamo da su pisali na perzijskom jezi-
          Knjiga ukazuje na utjecaje velikih perzijskih klasika na našu književnost, nemjerljivo veliki                          ku i za šta posjedujemo historijske pi-                                 sne i Hercegovine. Sudijevi komentari,
          utjecaj sufizma, posebno mevlevijskog tarikata, na bošnjačku kulturu u najširem smislu, a                              sane dokaze ili njihova djela. Međutim,                                 prije svega komentar Hafizovog Diva-
                                                                                                                                 zasigurno je njihov broj mnogo veći, a
                                                                                                                                                                                                         na, danas se smatraju najmeritornijim
          naročito na visoku književnost. Tako nam Dizdarević nanovo otkriva Fevziju i Mejliju, Fadil-                           svakim danom otkrivaju se novi podaci                                   djelima ove vrste u svijetu.
                                                                                                                                 o našim piscima i njihovom umjetnič-
          -pašu Šerifovića, Sabita Užičanina i Abdulvehaba Ilhamiju, pokazujući na primjeru njihovih                             kom radu”, ističe autor.           i mevlevijskog tarikata. Pored toga, spo-  MUHAMMED NARGESI (1584–1635)
                                                                                                                                                                                                         Nargesi je poznat kao najbolji i naj-
                                                                                                                                   U poglavlju posvećenom perzijskoj
          djela apsolutnu uključenost bošnjačke divanske književnosti u ono što je u to vrijeme bio                              pismenosti u Bosni Dizdarević donosi   menutoj tekiji uvakufio je veoma bogatu   vještiji pisac lijepe ili rimovane proze u
                                                                                                                                                                    biblioteku s velikim brojem rukopisa na
          mainstream pismenosti orijentalno-islamskog kulturnog kruga. Sam naslov Bošnjaci i                                     osnovne podatke o nekoliko desetaka   perzijskom jeziku.             osmanskoj književnosti. Njegovo Peto-
                                                                                                                                                                                                      knjižje, slično Nizamijevim i Dehlavije-
                                                                                                                                 divanskih pjesnika koji su pisali na per-
          islamska kultura, u knjizi pisanoj na nešto više od 150 stranica, može izgledati pretenciozno,                         zijskom jeziku. U nastavku iz knjiga pre-  AHMED RUŠDI (1637–1699)   vim djelima, svrstava se u sami vrh ove
                                                                                                                                                                                                      vrste književnosti u islamu. Pored toga,
                                                                                                                                 nosimo kratke biografije nekih od pred-
                                                                                                                                                                      Rušdi je imao relativno težak život,
          ali tek nakon čitanja bude jasno da se ovdje misli na kulturu u užem smislu riječi, na visoku                          stavnika perzijske pismenosti u Bosni.  zbog čega je često bio prinuđen obavljati   Nargesi je pisao veoma lijepu poeziju na
          književnost prije svega. Stoga se Dizdarević posebno fokusira na djelatnost Bošnjaka na                                DERVIŠ-PAŠA BAJEZIDAGIĆ MOSTARI    svakojake poslove. Tokom života imao je   turskom i perzijskom jeziku. Historičari
                                                                                                                                                                                                      mu pripisuju mnoga djela, a najpoznatija su
                                                                                                                                                                    jako mnogo uspona i padova. Nakon smrti
          perzijskom jeziku, onom jeziku koji je u vrijeme Osmanskog carstva tretiran kao jezik visoke                           (UMRO 1603)                        sina, povlači se u osamu i na taj način pro-  Nahalistan, Mešakil uššak, Iksire seadat i sl.
                                                                                                                                   Bez sumnje, Derviš-paša je najveći i
                                                                                                                                                                                                      Njegova proza veoma je teška i komplicira-
          književnosti                                                                                                           najistaknutiji bošnjački pjesnik 16. stolje-  vodi ostatak života. Rodio se u Mostaru, i   na, dok mu je poezija jednostavna i tečna.
                                                                                                                                                                    kao većina mostarskih pjesnika, pripadao
                                                                                                                                 ća. Nekoliko puta bio je namjesnik Bosne,
          Bošnjaci i islamska kultura, Sedad Dizdarević, Fondacija “Baština duhovnosti”, 2019, Mostar,                           a više puta stolovao je u drugim osman-  je mevlevijskom tarikatu. Fevzija u Bu-  AHMED TALIB (UMRO 1674)
                                                                                                                                                                    lbulistanu citira nekoliko Rušdijevih sti-
                                                                                                                                                                                                         Talib je bio poznat kao dvorski pisar
          166 stranica                                                                                                           skim provincijama. Istakao se kao držav-  hova na perzijskom jeziku. Njegov Divan   i imao je veoma lijep rukopis. Iza njega
                                                                                                                                 nik i vojskovođa. Derviš-paša je također
                                                                                                                                 bio jedan od najboljih učenika glasovitog   stigao je do nas. Pored Divana, napisao je   je ostao kompletan divan pjesama. Gazel
                                                                                                                                                                    i nekoliko kasida i gazela na perzijskom
          Piše: Hamza RIDŽAL                                                                                                     komentatora perzijske književnosti Sudija.   jeziku. Fevzija smatra da je Rušdi bio je-  predstavlja njegovu najomiljeniju pje-
              hamza@stav.ba                                                                                                      Njegov zemljak Fevzija Mostarac u svom   dan od najboljih osmanskih pjesnika koji   sničku formu. Pisao je na turskom i per-
                                                                                                                                 Bulbulistanu navodi da je Derviš-paša na-                            zijskom jeziku. Kritičari njegove poezi-
                ošnjaci su, kao mali narod, bili   administracija i slično. Većina bošnjačkih   jeziku jer je ona bila osnova na kojoj se   pisao dva divana, i to jedan na turskom i   su pjevali na perzijskom jeziku.  je smatraju da je bio uspješan u pisanju
                statistički relativno slabo za-  pisaca, shodno tadašnjoj praksi, nije se ba-  gradila i formirala osmanska književnost,   drugi na perzijskom jeziku. Fevzija tako-                  na oba jezika.
                stupljeni u Osmanskom carstvu.   vila samo znanošću ili pak književnošću   a samim time i islamska književnost Bo-  đer navodi da je Derviš-paša započeo jedno   FEVZIJA MOSTARAC (UMRO 1747)
         BU isto vrijeme tadašnja Bosna i   nego su, pored svojih državnih i drugih   sne i Hercegovine. Serdarević ističe da u   djelo kao imitaciju Rumijeve Mesnevije, ali   Fevzija je bio poznat kao šejh mevle-  MEHMED MUHTEŠIM VELAGIĆ
          Hercegovina, u odnosu na ukupnu teri-  obaveza, u slobodno vrijeme pisali nauč-  okvirima divanske književnosti bošnjački   da je odustao od toga kada je Mevlanu vi-  vijske tekije u Mostaru. On je jedini boš-  ŠABANOVIĆ (UMRO 1694)
          toriju Carstva, bila je relativno mala i sla-  na i književna djela. Neki od njih su bili   pisci koji su pisali na perzijskom jeziku   dio u snu. U svom rodnom gradu Mosta-  njački divanski pisac čije je kompletno   Svrstava se u red najistaknutijih boš-
          bo naseljena. Međutim, piše Dizdarević,   veziri, namjesnici, guverneri ili pak za-  predstavljaju zaseban fenomen i gotovo   ru Derviš-paša sagradio je Darul-Mesne-  djelo na perzijskom jeziku sačuvano do   njačkih divanskih pjesnika s kraja 17. sto-
          na planu znanosti, kulture, umjetnosti i   povjednici vojske, dok su mnogi od njih   u pravilu dolaze iz redova najeminentni-  vi, odnosno školu za izučavanje Mesnevije   danas. Većina bošnjačkih pisaca i pjesnika   ljeća. Tokom svog plodotvornog života
          književnosti Bošnjaci su dali izrazito ve-  spadali u red istaknutih vjerskih i znan-  je bosanskohercegovačke uleme. Ipak,                                                                 obavljao je funkciju kadije u nekim od
          liki doprinos. “Njihov doprinos može se   stvenih stručnjaka, a veliki broj njih bio   kako piše autor, ovim fenomenom bavio   “Većina bošnjačkih pisaca, shodno tadašnjoj praksi,          najvažnijih islamskih gradova u to vrije-
          porediti s mnogo većim i brojnijim na-  je vezan za neki od derviških pravaca”,   se veoma mali broj istraživača, iako je                                                                   me, kao što su Meka, Istanbul i Damask.
          rodima, a kada je u pitanju kvalitet um-  piše Dizdarević.           Dejan Bogdanović prije četrdeset godi-            nije se bavila samo znanošću ili pak književnošću nego               Iza sebe je ostavio bogatu literarnu građu
          jetnosti, znanosti i književnosti koje su   Istaknuto mjesto u oblasti nemateri-  na inicirao istraživanja na ovom polju.   su, pored svojih državnih i drugih obaveza, u slobodno          na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
          producirali, on je na izrazito visokom   jalne islamske baštine u osmanskom pe-  Neki istraživači radili su istraživanja na                                                                 Pored toga, napisao je znatan broj nauč-
          nivou. Neki od bošnjačkih klasičnih pi-  riodu imala je divanska književnost pi-  ovu temu, a autor posebno ističe radove   vrijeme pisali naučna i književna djela. Neki od njih su bili   nih djela, od kojih je najvrednije ono pod
          saca, pjesnika, kaligrafa, minijaturista   sana na arapskom, turskom i perzijskom   Hamida Algara i Elvira Musića, koji je   veziri, namjesnici, guverneri ili pak zapovjednici vojske,     naslovom Mazharul eškal fi bejanil lugatil
          i učenjaka spadaju u red najznačajnijih   jeziku. Ova književnost svrstava se u red   najveći dio svog naučnog opusa posvetio   dok su mnogi od njih spadali u red istaknutih vjerskih i    Mesnevi. Ovo djelo predstavlja lingvistički
          osmanskih stručnjaka na tim poljima.   vrhunskih umjetničkih dostignuća. Po-  upravo ovoj temi.                                                                                             komentar Rumijeve Mesnevije. Također,
          Naravno, slična situacija je i na drugim   sebno mjesto unutar divanske književ-  Da bi neki pisac ili pjesnik mogao pisa-  znanstvenih stručnjaka, a veliki broj njih bio je vezan za      preveo je jedan broj djela s perzijskog je-
          poljima kao što su politika, diplomatija,   nosti zauzima književnost na perzijskom   ti na perzijskom, pa i turskom i arapskom   neki od derviških pravaca”                                zika na turski.                n


         80  19/9/2019 STAV                                                                                                                                                                                               STAV 19/9/2019  81
   75   76   77   78   79   80   81   82   83   84