Page 63 - STAV broj 197
P. 63
nakon godinu dana upisuje Medicinski Frankfurt, pri odjelu za rad sa ženama,
fakultet Univerziteta u Kölnu. Kako bi gdje koordinira projekt “Budi svoja, budi
se izdržavala i omogućila si studij me- jedinstvena”.
dicine u Njemačkoj, paralelno sa studi- Ženski aktivizam možemo okarak-
jem je radila. Bez obzira na sve poteš- terizirati kao oličenje predanosti, rada,
koće, kao redovan student apsolvirala ulaganja, odvajanja i borbe s ciljem či-
je odličnim uspjehom 2009. godine. Iste njenja dobra za dobrobit zajednice. Rad
godine počela je specijalizaciju interne na terenu, u džematima, u okviru asoci-
medicine i nakon tri godine subspeci- jacija, aktiva ili drugih vidova organiza-
jalizaciju kardiologije. Od 2016. godine cije žena idu u pravcu naziranja jasnih
nosi zvanje specijaliste interne medici- kontura ženskog aktivizma i solidarnosti.
ne i kardiologije. Govoreći o uspjehu i nemjerljivoj ulozi
žene u zajednici, Hodžić kaže: “Mišlje-
Avdić ističe kako je proces integracije nja sam da je uspješna žena ona koja se
u njemačko društvo bio mukotrpan, ali trudi da do perfekcije dovede sve svoje
je rezultirao uspjehom. “Kada pogleda- uloge koje su joj kroz poimanje naše vje-
mo unazad, kad sagledamo naše životne re, a i po njenoj urođenoj prirodi date.
puteve, puteve kojima smo tražili svoje Želim spomenuti da džemati / zajedni-
obrazovanje, svoje mjesto na svijetu i u ce u dijaspori daju dovoljno prostora za
ovom društvu, ti putevi i staze nisu bili volonterski angažman svakog pojedinca,
ni najmanje lahki ili jednostavni. Mi pa tako i žena. Prema tome, bilo koje za-
stranci i izbjeglice bačeni smo u ‘hlad- Amra Hodžić nimanje kojim se žene bave i kojem su
nu vodu’ i pokušavali smo riješiti ži- posvećene itekako može doprinijeti radu
votne probleme kako najbolje znamo i snagu cijelog društva istinsko je zado- i uspjehu svakog džemata, bilo da one
umijemo. Kada mi osjetimo i pokažemo voljstvo. Doktorica Amra Hodžić jed- preuzmu ulogu domaćice, vaspitačice,
da nam je stalo do reda u sredini u kojoj na je od takvih žena. Svršenica je Gazi učiteljice, intelektualke.”
živimo, društvo nas prihvata kao svoje.” Husrev-begove medrese u Sarajevu, a Mersiha Hadžiabdić radom, upornoš-
studij psihologije završila je na Inter- ću i pozitivnim rezultatima pruža zoran
Neizostavno je spomenuti i Melihin nacionalnom islamskom univerzitetu u primjer kako se treba odnositi prema svo-
angažman u jednom specifičnom se- Kuala Lumpuru. Zvanje magistra, a za- joj zajednici, svom okruženju, porodici
gmentu. Naime, nastoji završiti projekt tim i doktora neuropsihologije stječe u i sebi samima. Porijeklom je iz Prijedo-
prikupljanja “igara iz mog i tvog djetinj- Tübingenu i Frankfurtu u Njemačkoj. ra, a od 1992. odrasta u Berlinu. Poslije
stva”. Meliha želi da ih opiše, napiše pra- Trenutno je angažirana na medicinskoj završene gimnazije, upisala je islamske
vila i priloži ilustracije, što bi u dogled- dokumentaciji kliničkih istraživanja na nauke na Univerzitetu Freie. Dodatno
no vrijeme objavila u vidu slikovnice, pacijentima. Nesebično ulažući svoje slo- se školovala na Cambridge Muslim ko-
knjige, a možda čak i mobilne aplikacije. bodno vrijeme, angažirana je i u Inter- ledžu u Engleskoj, a postdiplomski stu-
nacionalnom centru za pomoć ženama dij arapskog jezika završila je u Berlinu.
ULOGA ŽENE U DRUŠTVU i djevojkama muslimankama, kao čla- Mersihin primarni posao jeste angažman
nica Nadzornog odbora, ali i kao psiho- referenta u “Avicenna Studienwerk”, or-
Pisati priču o ženama koje svojim log-savjetnik. Uključena je i u rad BKC ganizaciji koja daje stipendije uspješnim
radom, angažmanom i životnim stilom
predstavljaju značajnu i bitnu pokretačku i društveno angažiranim muslimanskim
studentima. Također, aktivno sarađuje s
Mersiha Muzejom islamske umjetnosti.
Hadžiabdić
Živeći svoj bošnjački i muslimanski
identitet, Mersiha je nailazila na
brojne prepreke. Situacija za Bošnjake,
muslimane, u dijaspori je kompleksna,
a često bivaju promatrani i kroz prizmu
predrasuda i stereotipa. “Moramo na mno-
go načina i malim koracima neprestano
raditi na rušenju stereotipa i predrasu-
da, počevši od uloge komšije, a zatim i
na poslu ili u školi i na fakultetu. Važno
je da smo kao pojedinci, kao sugrađani,
ljubazni i solidarni, ali i da imamo svoje
predstavnike koji će na ključnim mjestima
predstavljati vrijednosti na pravi način
i zagovarati za prava”, kaže Hadžiabdić.
Upornost je vrlina, osnova je odgoj,
a koji polazište ima u porodici. Bez toga,
obrazovanje neće dati zrele plodove.
Moral je ono na čemu se treba graditi
društvo. U tom kontekstu, primjeri ovih
uspješnih Bošnjakinja jasno ukazuju na
te vrijednosti. n
STAV 13/12/2018 63
