Page 33 - STAV broj 245
P. 33
STAV: Ove godine promovirana je Vaša
knjiga Nakon imperije – Književnost i po-
litička imaginacija u (post)habsburškom
kulturnom prostoru. Šta podrazumijevate
pod posthabsburškim kulturnim prosto-
rom? Koliko je bosanskohercegovačka
kultura stvarno povezana s tim prostorom?
PRELJEVIĆ: Ta je povezanost duboka,
veoma kompleksna i proturječna. To je
period u kojem sazrijeva moderna bosan-
skohercegovačka književnost. Nažalost,
desetljećima se i u politici, kulturi, ali i u
znanstvenom diskursu nametala paradigma
o nacionalnom oslobađanju od tuđinske
i tiranske imperijalne vlasti. To je jedno-
stran pogled na našu prošlost u sastavu
imperija, austrougarske i osmanske, jer mi
smo u okviru tih historijskih formacija, u
različitom intenzitetu i različitim fazama,
doživjeli civilizacijski procvat. Pa i naši
kolektivni identiteti su se formirali u tom
okviru, u srazu ili suglasju s tim okvirom,
kakogod, te imperije bile su naša referentna
tačka. Uostalom i sad – s pravom – stre-
mimo tome da se uključimo u Evropsku
uniju, koja jeste jedna druga vrsta impe-
rije, samo što to nažalost ona još nije do-
kraja osvijestila, zbog čega, prema mom
stanovištu, i ima trenutne probleme, a i
mi s njom, kao što pokazuje nedavni ra-
zvoj događaja.
Pod posthabsburškim kulturnim prosto-
rom podrazumijevam drugo trajanje kul-
turnih obrazaca imperijalnog naslijeđa, koji
su veoma često prisutni i onda kad nisu
vidljivi. Trebamo, dakako, razvijati kritič-
ki pogled na našu prošlost, ali i priznati,
kako sam to na drugom mjestu rekao, da
imamo određeni simbolički dug prema toj
prošlosti, uključujući i dug prema impe-
rijama. Bilo kakva jednostranost u tom je
smislu loša i onemogućava nas da osvijesti-
mo i prihvatimo one produktivne slojeve
tog naslijeđa. Ali, istovremeno, i to je ono
što sam htio pokazati u knjizi, našim ula-
skom u Austro-Ugarsku monarhiju i sam
se karakter te države promijenio. Ona je
najednom počela sebe više doživljavati kao
multietničku i multireligioznu tvorevinu,
koja je nešto suštinski drugačije od kon-
cepta nacionalnih država. Već to pokazuje
da ti procesi nisu jednostrani.
STAV: Koliko je Bosnu, u političkom, druš-
PRELJEVIĆ: Neke rang-liste jesu jako re- gleda i boduje. Naravno, tome kumuje i već tvenom i kulturnom smislu, odredila pri-
levantne, neke su manje bitne, ali svejedno: spomenuta birokratizacija koja je prisutna padnost Austro-Ugarskoj monarhiji? U
ima više formalnih stvari koje treba popra- na dnevnom nivou, pa su veoma često ko- kojoj mjeri danas osjećamo tragove te
viti, a koje jesu jako važne za ta bodovanja legice i kolege prinuđene da se više bave pripadnosti?
na rang-listama. Rukovodstvo Univerziteta formularima nego istraživanjima. Ima još PRELJEVIĆ: Mogao bih Vam reći da ih
se, koliko ja znam, trudi to popraviti. Ima jedna bitna stvar: iz nekog razloga onemo- osjećamo u zgradama, tramvaju, instituci-
još jedan drugi problem: mnogi zaposleni- gućeno je ili obeshrabreno ulaganje privat- jama, kao što je Zemaljski muzej, birokrat-
ci Univerziteta previše su pasivni, ne objav- nog ili drugog oblika nedržavnog kapitala skom naslijeđu, ali to bi bilo banalno. Mož-
ljuju radove, pogotovo ne vani, ne sudjeluju u projekte univerziteta. To bi posebno bilo da ih osjećamo upravo najviše u diskursima
dovoljno često na konferencijama, sve se to bitno za prirodne znanosti. koje razvijamo o našim identitetima. n
STAV 14/11/2019 33
