Page 12 - STAV broj 375

POLITIKA

Hercegovine. Sporazum su potpisali Alija za pripadnike JNA. U međuvremenu, prvi napad na JNA u Sarajevu desio 22.
Izetbegović, predsjednik Predsjedništva ukazom Predsjedništva Jugoslavije od 24. aprila, kada je jedna njena jedinica poku-
BiH, Branko Kostić, član Predsjedništva aprila Ratko Mladić vanredno je unapri- šala da zaustavi sukob Srba i Muslimana
Jugoslavije iz Crne Gore, i general Bla- jeđen u čin generalpotpukovnika, a dan na Ilidži i drži se isključivo svjedočenja
goje Adžić, načelnik Generalštaba, uz kasnije, ukazom Predsjedništva, Mladić tadašnjih pripadnika JNA.
posredovanje makedonskog predsjedni- je postavljen na dužnost načelnika štaba, Tako, prema izjavi pukovnika Milosa-
ka Kire Gligorova. “Kostić i Adžić nisu a ujedno i zamjenika komandanta 2. voj- va Gagovića, pomoćnika komandanta 4.
imali nikakva ovlaštenja da sklapaju bilo ne oblasti Istim ukazom na dužnosti u korpusa JNA za pozadinu, jedinica JNA
kakav dogovor sa Alijom Izetbegovićem, komandi 2. vojne oblasti postavljeni su i je krenula na mjesto događaja. “U toku
a naredni događaji su Bosnu i Hercegovi- generalmajor Milan Gvero, generalmajor puta prema mestu sukoba, u Kasindolskoj
nu poveli prema građanskom ratu”, piše Đorđe Đukić i pukovnik Zdravko Tolimir. ulici jednom oklopnom transporteru je
srbijanski historičar. Odluka o povlačenju JNA iz Bosne i spala gusenica i on je morao stati. To se
Čelništvo RBiH zabranilo je 27. apri- Hercegovine donesena je na “neformal- desilo ispred nekog ugostiteljskog objek-
la kretanje vojnih vozila bez odobrenja nom” sastanku kod Miloševića 30. aprila ta, kafane. Vojnici su iz te kafane pozvani
i pratnje MUP-a, kao i iznošenje vojne 1992. godine. Na sastanku su, osim Milo- na piće. Prilikom ulaska dočekani su od
opreme. Istovremeno je, međutim, i vla- ševića, bili Borisav Jović, Branko Kostić, strane pripadnika muslimanske vojske
da takozvane Srpske republike Bosne i Momir Bulatović, general Života Panić, sa uperenim puškama, zarobljeni, a po-
Hercegovine zabranila iznošenje imo- Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i tom likvidirani. Tom prilikom ubijeno je
vine JNA s teritorije Bosanske krajine. Nikola Koljević. osam pripadnika JNA.”
Na sjednici održanoj 28. aprila Pred- Kostić tvrdi dalje kako su uslijedili
sjedništvo BiH definira pojam agresora, TREĆI MAJ napadi na zgradu komande 2. vojne obla-
ustvrdivši kako su “agresiju na Bosnu i Sve do tog trenutka Kostić se koli- sti u sarajevskom naselju Bistriku, a onda
Hercegovinu izvršile četničko-teroristič- ko-toliko drži činjenica, no onda počinje i “masakr nad vojnicima JNA u Dobro-
ke oružane formacije iz Srbije potpomo- klasičan srpski narativ o razlozima počet- voljačkoj ulici koji su izvršile musliman-
gnute rezervnim sastavima bivše JNA iz ka rata i o tome ko je odgovoran za prve ske paravojne formacije” te kako je “sled
Srbije i Crne Gore, te oružane formacije sukobe između pripadnika JNA i snaga tragičnih događaja počeo 2. maja kada je,
SDS potpomognute snagama bivše JNA pod kontrolom legalnih vlasti RBiH, koje u poslepo dnevnim satima, počeo napad
iz BiH”, a sutradan, 29. aprila, pukovnik on naziva, naravno, muslimanskim para- muslimanskih snaga na zgradu komande
Hasan Efendić, komandant Teritorijalne vojnim formacijama. Tako tvrdi kako se 2. vojne oblasti i Dom JNA”.
odbrane Bosne i Hercegovine, naređuje
“potpuno i masovno” blokiranje na svim Da nije riječ o ratnom zločinu, nakon istrage je 2012. godine
putnim pravcima na kojima će jedinice
bivše JNA početi izvlačenje tehničkih i utvrdilo i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine i tada je obustavljeno
materijalnih sredstava. Ova akcija nare- istraživanje odgovornosti osumnjičenih Ejupa Ganića, Hasana
đena je jer JNA nije htjela predati svoju
imovinu. Efendića, Zaima Backovića, Jovana Divjaka, Jusufa Pušine,
U naređenju je rečeno da “nenajav- Emina Švrakića, Dragana Vikića, Fikreta Muslimovića,
ljenim kolonama bivše JNA” treba spri-
ječiti izlazak iz kasarne i komuniciranje Dževada Topića, Jovice Berovića, Rešada Jusupovića, Jusufa
na teritoriji Bosne i Hercegovine. Odlu- Kecmana, Damira Dolana i Ibrahima Hodžića. Isto je to
ke Predsjedništva Bosne i Hercegovine Tužilaštvo četiri godine kasnije odlučilo konačno obustaviti
general Kukanjac ocijenio je 29. aprila
kao jednostrane i “ničim obavezujuće” istragu o takozvanom slučaju “Dobrovoljačka”.

12 13/5/2022 STAV