Page 32 - STAV broj 377
P. 32
EKONOMIJA
Ozbiljna upozorenja ekonomista
KAKO SPREMNO
DOČEKATI KRIZU
Osim hrane i energenata, tržište se suočava i sa smanjenom
ponudom sirovina, poput raznih vrsta metala, od kojih zavisi
proizvodnja dobrog dijela evropskih industrijskih proizvoda, posebno
se to odnosi na autoindustriju, koja je kičma ne samo njemačke
nego i evropske industrije, a bogami i bosanskohercegovačke.
Piše: Jakub SALKIĆ
rlo ozbiljni ekonomisti svjetskog proizvoda, u prvom redu žitarica, što smo električne energije za komotan život na
glasa šalju prilično dramatična već vidjeli početkom ove godine, ali nije kakav smo navikli.
upozorenja – svijet za koji mje- imalo značajnijeg utjecaja na tržište. Ovo- Bosna i Hercegovina u pogledu nafte
Vsec možda čekaju glad i nemiri. ga bi puta to moglo utjecati što na cijenu, i gasa u nezavidnom je položaju, ovisna
Ono što nam se do jučer činilo nezami- što na društveno-političke prilike u zem- o tržišnim cijenama nafte i naftnih deri-
slivim danas je sasvim realna mogućnost lji jer se i ovaj problem može koristiti kao vata, a u pogledu plina, potpuno ovisna
– nestašica hrane. Glavni je uzrok ruska poluga utjecaja, a može biti mnogo opa- o Rusiji. S obzirom na to da nama plin
agresija na Ukrajinu zbog koje će ovogo- snije od samog rasta cijene. iz Rusije dolazi kroz plinovod koji pro-
dišnja žetva biti prilično tanka. Ukraji- lazi Bugarsku i Srbiju, upitno je hoće li
na, koja je uz Rusiju jedan od najvećih NAFTA I PLIN moći doći do nas. Naime, Rusija je Bu-
izvoznika žitarica, ovog će ljeta imati tek Drugi značajan problem jesu cijene garsku već “isključila” iz plinske mreže
polovinu prošlogodišnje žetve. A i to što energenata, mada je u slučaju plina upit- zbog odbijanja Bugarske da plin plaća
ima, pitanje je kako će stići do kupaca jer no hoće li ga uopće biti. Za naftu smo već u rubljama umjesto u eurima i dolari-
su ukrajinske luke, preko kojih se inače prilično sigurni da se njena cijena neće ma, kako je ranije dogovoreno. Bugar-
odvija promet žitaricama, blokirane ili uskoro stabilizirati te je rast izgledan. Ako ska je brzo našla alternativu u LNG-u,
su pod opsadom. S druge strane, žetva evropske zemlje uspiju da se usaglase da ali ruski plin i dalje teče prema Srbiji i
u Rusiji neće biti loša kao ukrajinska, prestanu uvoziti rusku naftu, to će izazva- Bosni i Hercegovini kroz plinovod koji
ali Rusi imaju drugi problem – sankci- ti šok na tržištu kakav se ne pamti, barem prolazi kroz Bugarsku. Pitanje je samo
je, zbog kojih njihovi teretni brodovi ne ne u ovom stoljeću. U tom slučaju, Rusi- do kada. Imajući u vidu da je Bosna i
mogu stići do evropskih luka. Uz sve to, ja bi mogla odgovoriti kontrasankcijama Hercegovina, bez obzira na to šta misli
zbog loših vremenskih uvjeta, ni žetva u – zabranom izvoza plina, što bi nanijelo ili govori Milorad Dodik, zauzela stav
Indiji neće biti mnogo bolja. Kada svemu nesagledivu štetu evropskoj ekonomiji iz da je protiv ruske agresije na Ukrajinu,
tome dodamo skoro pa svakodnevni rast razloga što plin pokreće dobar dio evrop- upitno je do kada će teći plin do nas,
cijena prehrambenih proizvoda, jasno je ske industrije, ali i proizvodnju električne mada ni Srbija nije u mnogo boljem
da ova godina neće biti lahka. Inflacija na energije, pa je stoga izgledan rast cijena, a
globalnom nivou već je na sedam posto, a možda i nestašica industrijskih proizvoda,
u Bosni i Hercegovini je iznad globalnog te nedostatak električne energije. Problemi
prosjeka i iznosi 10,2 posto. u opskrbi električnom energijom već su
U svjetskoj ekonomiji bilo je do dola- zabilježeni u Aziji zbog suša i nedostat-
ska pandemije gotovo nemoguće zamisliti ka uglja, prije svega i Indiji i Kini, ali i
ograničavanje slobodne trgovine. U prvi u Sjedinjenim Američkim Državama uz
mah mnoge su zemlje zabranjivale izvoz tendenciju da se poteškoće nastave i u
određenih, za državu bitnih proizvoda. narednom periodu zbog povećane ljetne
Upravo to ograničavanje trgovine mo- potrošnje struje za klima-uređaje. S obzi-
glo bi biti uzrokom velikih problema. Pri- rom na to da su se neke evropske zemlje
mjera radi, Bosna i Hercegovina većinu suviše lahko odrekle nuklearnih elektra-
potreba za pšenicom zadovoljava uvozom na, te da su zbog ambicioznih klimatskih
iz Mađarske i Srbije. Realan scenarij, ako ciljeva prebrzo stavile termoelektrane na
se pojave značajniji poremećaji, jeste za- ugalj na crnu listu postrojenja, izgledni su
brana izvoza određenih prehrambenih problemi u osiguravanju dovoljne količine
32 27/5/2022 STAV