Page 39 - STAV broj 377

“Mislim da mogu kompetentno govoriti o i druge važne događaje i ljude iz historijata zemalja i, samim tim, u službi islamofobi-
Orijentalnom institutu jer sam u njemu pro- Instituta… je. Orijentalna filologija i sve ono što je ona
veo 47 godina – od 1966. do 2013. godine – i NAMETAK: Tako je, zaboravlja se nerijetko u sebi sadržavala – arabistika, turkologija i
bio poveznica između osnivača i sadašnjih prethodni historijat Orijentalnog instituta. A iranistika – dala je u Bosni i Hercegovini
saradnika Instituta. Također, kompetentno da nije bilo osnovan tada, 1950. godine, zasi- ogroman doprinos, između ostalog, prou-
mogu govoriti i o Odsjeku za orijentalnu fi- gurno ne bi ni postojao, jer kasnije nije bila čavanju Bosne i drugih balkanskih zemalja
lologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta povoljna atmosfera za razvoj nauka a ni sličnih pod osmanskom vlašću, ali i doprinos našem
u Sarajevu, gdje sam bio u radnom odnosu institucija, pogotovo institucija ovakvog tipa. upoznavanju kultura naroda Bliskog istoka.
od 1992. do 2013. godine. Ali o Odsjeku neki I to ne u cilju eksploatacije tih naroda, što je
drugi put”, rekao je na početku razgovora STAV: Kako je osnovan Orijentalni institut? često bio cilj zapadnih orijentalista, nego na-
profesor Nametak. NAMETAK: Jedan od prvih svršenika be- prosto s namjerom da proučavamo civilizaciju
ogradske orijentalistike Branislav Đurđev kojoj i sami, makar djelomično, pripadamo.
STAV: Kako se sjećate perioda kada je Insti- dobio je posao u Sarajevu u Turskom arhivu Obilježavanje tridesetogodišnjice paljevine
tut granatiran i kada je zapaljen? Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine. Tu Orijentalnog instituta bila je prilika da se oda
NAMETAK: Prisjećanje na događaje u Bosni je ostao u prvim poslijeratnim godinama, a priznanje i onima koji su održali i razvijali
i Hercegovini i posebno u Sarajevu od prije kad je htio da se vrati u Srbiju, vjerovatno u Institut u teškim vremenima a nisu nikada
trideset godina budi uspomene na trauma- Beograd ili Novi Sad, jedan od vodećih bo- za to dobili nikakvo priznanje. Njih sada
tična zbivanja oko rušenja i spaljivanja Ori- sanskohercegovačkih političara nagovarao nema među nama, ali nema ni onih koji su
jentalnog instituta. Ustanova koja je osno- ga je da ipak ostane u Sarajevu jer nam treba rat proveli u podrumima ili u inostranstvu
vana 1950. godine i do rata četrdeset godina takav kadar. Đurđev je nakon kraćeg pre- pa su ipak dobili priznanje. Mnogi koji mi-
svojim radnim uspjesima davala je ogroman mišljanja pristao ostati pod uvjetom da mu sle kritički morali su se sjetiti i Saliha Trake,
doprinos obogaćenju naše kulture, ali i po- osnuju Orijentalni institut. Uskoro je Tur- Ešrefa Kovačevića, Džemala Ćehajića, Teufi-
stala trn u oko budućim agresorima na našu ski arhiv Zemaljskog muzeja postao Orijen- ka Muftića i drugih bez kojih ovaj Institut,
državu, kao da je bila osuđena na nestanak. talni institut, a za njegovog prvog direktora onakav kakav je, ne bi ni postojao.
Već pred rat jedan dio saradnika prestao je imenovan je Branislav Đurđev. Sve ostalo je
dolaziti na posao, jer su znali šta se planira, bjelodano. Institut je osnovan 1950. godine, STAV: Da li su rukopisi Orijentalnog instituta
kakva se budućnost ovoj ustanovi sprema. prvi uposlenici bili su svršenici Istanbulskog mogli biti spašeni u maju 1992. godine, pre-
Neki su išli i na tajnu obuku koju je orga- univerziteta (Hamid Hadžibegić), kairskog bačeni na sigurnije mjesto, kao što je bio slu-
nizirao SDS. Drugi, veći dio uposlenika, na Al-Azhara (Besim Korkut), Više islamske čaj s arhivskom građom i rukopisima u nekim
čelu s tadašnjim direktorom Ahmedom Ali- šerijatsko-teološke škole u Sarajevu (Hazim drugim naučnim institucijama u Sarajevu?
čićem, sakrio se u podrume i nije se uopće Šabanović i Adem Handžić), Zagrebačkog NAMETAK: Kada sam poslije rata pre-
pojavljivao na svjetlu dana do prestanka rata.
Obilježavanje tridesetogodišnjice paljevine Orijentalnog instituta
STAV: Kako je Institut, kada je ostao bez bila je prilika da se oda priznanje i onima koji su održali i razvijali
zgrade i rukopisa, s direktorom skrivenim
u podrumu opstao? Institut u teškim vremenima a nisu nikada za to dobili nikakvo
NAMETAK: Tek troje-četvero uposlenika bilo priznanje. Njih sada nema među nama, ali nema ni onih koji su rat
je uporno i pokušavalo je spasiti šta se spasiti
moglo dolazeći svakodnevno ili u Institut za proveli u podrumima ili u inostranstvu pa su ipak dobili priznanje.
historiju ili kasnije u Akademiju nauka i um- Mnogi koji misle kritički morali su se sjetiti i Saliha Trake, Ešrefa
jetnosti, gdje smo imali nužni smještaj. Sva-
kodnevno se kontaktiralo s vlastima, sa stranim Kovačevića, Džemala Ćehajića, Teufika Muftića i drugih bez kojih
ambasadama, dobrotvornim društvima, s bilo ovaj Institut, onakav kakav je, ne bi ni postojao.
kim ko je mogao dati ikakve nade za pomoć i
opstanak Instituta. Da nije bilo tadašnjih vla- sveučilišta (Teufik Muftić), a pošto je isto- davao tursku književnost na Filozofskom
sti i dvoje-troje zaposlenih u Institutu, on bi vremeno s osnivanjem Orijentalnog institu- fakultetu u Zagrebu, jedan student, koji je
se zasigurno ugasio. Slična je situacija bila i s ta osnovan i Odsjek za orijentalnu filologiju znao da sam bio direktor Orijentalnog in-
Odsjekom za orijentalnu filologiju Filozofskog Filozofskog fakulteta Univerziteta u Saraje- stituta tokom Agresije, upitao me je ozbilj-
fakulteta, gdje su dva-tri profesora i nekoliko vu, kasnije popunjavanje kadrova Instituta nim optužujućim tonom zašto kao direktor
asistenata održavali na životu studij orijental- ostvarivalo se dobivanjem mlađih saradnika nisam spasio Institut od uništenja. Uzalud
nih jezika na tom fakultetu. Sve se ovo zabo- svršenika sarajevske orijentalistike. sam mu objašnjavao da sam postao direk-
ravlja kad se dodjeljuju Zahvalnice za očuvanje tor tek početkom 1994. godine, a do tada
i afirmaciju Orijentalnog instituta u vrijeme STAV: Vi, dakle, smatrate da je obilježavanje se ništa nisam pitao za Institut. On je teš-
Agresije na Bosnu i Hercegovinu. S obzirom tridesete godišnjice od stradanja Orijental- ko prihvatio moje objašnjenje. Sad bih mu
na to da su ovu zahvalnicu dobili i mnogi koji nog instituta bila prilika da se sjeti još nekih poručio da je tadašnji direktor posthumno
nisu ništa učinili “za očuvanju i afirmaciju” osoba iz povijesti ove naučne ustanove? dobio priznanje za opstanak, očuvanje i afir-
Instituta tokom Agresije, kao jedan od onih NAMETAK: Sjećate li se kako se prije neko- maciju Instituta.
koji su dobili ovu Zahvalnicu, odlučio sam je liko godina vodila polemika o orijentalistici u
vratiti Orijentalnom institutu, što sam i uči- Bosni i Hercegovini. Profesor Rusmir Mah- STAV: Kako ste onima koji su vam dodijelili
nio poslavši im je poštom natrag. mutćehajić dao je našoj orijentalistici nega- Zahvalnicu objasnili razloge zašto je vraćate?
tivan predznak izjednačavajući je, odnosno NAMETAK: Obrazloženje mojih razloga
STAV: Kad govorimo o Orijentalnom institu- izjednačavajući njene ciljeve, s orijentalisti- zašto sam se odrekao ovog priznanja, zašto
tu, zbog traume izazvane njegovom paljevi- kom u Evropi, Rusiji, Americi, koja je uisti- ne želim ovakvu vrstu priznanja da dijelim
nom, kojom je ova instituciju takoreći vra- nu – ne uvijek i ne bezuvjetno – bila u službi s nekim ljudima koji to ne zaslužuju, mogu
ćena na njene početke, često zaboravljamo kolonizacije i eksploatacije muslimanskih pročitati u ovom našem razgovoru. n

STAV 27/5/2022 39