Page 49 - STAV broj 377

od najupečatljivijih u Bihaću, u kojem stoljećima njegovog postojanja, ali su ta augusta 1944. godine, kad je zabilježeno
stoji već decenijama. dva bila jedna od najtežih. Dva dana u čak 111 zračnih napada.
kojima je Bihać, nakon što su ga ravna- Glavni cilj tih napada bio je oslabiti
ZVONA S TORNJA le bombe ispuštene iz savezničkih avio- i uništiti vojne potencijale NDH te de-
U članku objavljenom u Svjetlu riječi na tokom Drugog svjetskog rata, ispod moralizirati stanovništvo. Osim unište-
fra Bono Tomić piše da je gradnju Crkve ruševina svojih kuća i ustanova izbrojao nja planiranih ciljeva, saveznički zračni
Sv. Ante Padovanskog sa zvonikom zapo- skoro hiljadu mrtvih svojih sugrađana. napadi imali su i cilj prouzročiti što veću
čeo tadašnji bihaćki župnik fra Ambrož materijalnu štetu na civilnim objektima,
Radmanović, župnik od 1884. do 1886. VELIKA ŽUPA KRBAV I PSAT čime je i civilno stanovništvo bilo izlo-
godine, na najljepšem mjestu u središtu Doktorski rad Franje Jurića, odbra- ženo velikom stradanju. Potvrđuje to i
Bihaća, zvanom Žabela. Gradnju je nasta- njen prije koju godinu, bio je pod naslo- činjenica da je od ukupnog broja strada-
vio župnik fra Franjo Duljilović (župnik vom Glavne značajke uprave Nezavisne lih tokom savezničkih bombardiranja od
od 1886. do 1889) te je gradnja završena Države Hrvatske u Velikoj župi Krbavi i 1943. do 1945. najviše stradalih civila, a
1891. godine i to je bila prva faza gradnje. Psatu sa sjedištem u Bihaću. U radu je, na daleko manje vojnika.
Druga faza gradnje crkve vezana je temelju originalne arhivske građe, prika- Prema podacima do kojih je došao Ju-
za župnika fra Alojzija Mišića (župnik zan ustroj i djelovanje civilnih i vojnih rić, u Bosni i Hercegovini od savezničkih
od 1894. do 1903. godine), koji je 1899. tijela vlasti NDH u Velikoj župi Krbava bombardiranja poginulo je 2.603, a ra-
godine produžio crkvu za 11 metara i do- i Psat, čije je sjedište bilo u Bihaću. Iz- njeno 1.535 osoba, od čega je poginulih
gradio novo polukružno svetište. Nakon među ostalog, Jurić je detaljno istražio i 142, a ranjenih 231 vojnik. Sve su osta-
treće faze izgradnje Crkva Sv. Ante u Bi- slučajeve savezničkog bombardiranja Bi- lo civilne žrtve. Gledano po gradovima,
haću imala je izgled trobrodne građevine haća, nakon kojih je ostalo skoro hiljadu Bihać je, pored Slavonskog i Bosanskog
sa zvonikom na istočnom ulaznom proče- ubijenih civila. Broda, imao najviše stradalih tokom sa-
lju. Prostorno je zauzimala 900 kvadratnih Jurić tako piše da su tokom Drugog vezničkih bombardiranja, ukupno 901
metara. Sam izgled crkve, piše Tomić, bio svjetskog rata savezničke snage učestalo poginulu osobu, od toga 899 civila i sve-
je za ono vrijeme više nego impozantan. vršile zračne napade na NDH. Ti napadi ga dva vojnika te 132 ranjene osobe, od
S visokim pravougaonim zvonikom, uz bili su posebno izraženi u razdoblju od kojih su svi bili civili.
Fethiju džamiju i Kapetanovu kulu, do- 1943. do 1945. godine. Tokom 1943. save- Sredinom augusta 1943. pojavile su se
minirala je ponad gradske jezgre. Neki znička avijacija izvela je 53, tokom 1944. iznad Bihaća američke “leteće tvrđave” i
su čak tvrdili kako je to “bila najljepša godine 459, a tokom 1945. godine 128 sve do svršetka rata gotovo svakodnevno
crkva u Bosni Srebrenoj, pravo monu- zračnih napada na područje NDH. Naj- nadlijetale ovo područje polijećući iz ita-
mentalno djelo”. brojniji napadi izvedeni su tokom jula i lijanske zračne baze Fuggie, preko Knina
Nakon savezničkog bombardiranja
Bihaća 1944. godine crkva je uništena, a
zvonik je ostao stajati. Kako tvrdi fra Be-
rislav Gavranović, bihaćki muslimani su
govorili: “Eh, nema više našega ponosa
u Bihaću!” Zvonik je granatiranjem bio
oštećen i tokom Agresije na Bosnu i Her-
cegovinu. Tomić podsjeća da je nakon Dru-
gog svjetskog rata Narodni odbor Bihaća
oduzeo Župi Bihać cijeli teren oko crkve, s
grobnicom bihaćkog plemstva i temeljima
crkve sa zvonikom. Na Božić 1952. godine
Župa Bihać dobila je konačno rješenje od
Vrhovnog suda iz Beograda prema kojem
se sve navedeno oduzima uz minimalnu
odštetu u bonovima. Preostali kamen i
materijal od crkve morao se prema ovom
rješenju ukloniti, a zvona sa zvonika mora-
la su se demontirati. Zvona su ipak stajala
na zvoniku sve do 1959. godine, kada su Posada poručnika Wilsona
skinuta i zatim su čuvana u župnoj kući u
Bihaću. Nakon što je u Bihaću, zaslugom Posada poručnika Zumstega
fra Viktora Šakića između 1970. i 1972.
godine podignuta nova župna crkva i uz
nju zvonik, na njega su postavljena upra-
vo ova zvona sa stare crkve.
No, ono o čemu se malo priča, o čemu
se malo govorilo i objavljivalo jesu razlozi
zbog kojih je i kako bihaćki zvonik ostao
bez svoje crkve, zbog čega su, kada je cr-
kva srušena, bihaćki muslimani govorili
kako su ostali bez svog ponosa. Bihać je
grad burne, uzbudljive, ali i teške histo-
rije. Puno je bilo krvavih dana u svim

STAV 27/5/2022 49