Page 50 - STAV broj 377

DRUŠTVO

Bihać dan nakon bombardovanja u maju 1944. godne; arhiv Muzeja Unsko-sanskog kantona

prema Njemačkoj, bombardirajući njezine Zanimljivo je da su se prilikom napada a znatnom broju ranjenih civila pomoć
gradove. Kao svjedok tog vremena, biha- na Bihać 2. aprila 1944. sudarila dva an- je pružena u kućama.
ćki svećenik fra Bosiljko Ljevar o tome gloamerička aviona u zraku. Jedan je ek- U izvještaju Velike Župe Krbava i
kaže: “Letjeli su u skupinama, a pratili splodirao, a drugi izgorio. Posada drugog Psat o bombardiranju grada Bihaća od
su ih zrakoplovi lovci. U strahu od mo- aviona iskočila je padobranom, pri čemu 17. maja 1944. godine, upućenom Pred-
gućeg bombardiranja bihaćko pučanstvo se spasilo devet članova posade. sjedništvu Vlade NDH 18. maja 1944.
je tijekom dana napuštalo svoje domove Najsnažnije bombardiranje grada godine, između ostalog kaže se: “Odmah
i sklanjalo se u obližnja skloništa, kako Bihaća tokom Drugog svjetskog rata nakon bombardiranja grada Bihaća obiđe-
unutar grada tako i izvan njega. Preleti dogodilo se 17. maja 1944. godine. Tog ni su svi bombardirani predjeli i na licu
anglo-američkih zrakoplova preko Bihaća dana oko 11.00 sati 36 savezničkih avi- mjesta izdati potrebna uputstva i nalozi
nastavljeni su i tijekom 1944. g. Već 31. ona bombama težine 250, 500 i 1.000 za prvu pomoć i spašavanje nastradalih.
siječnja 1944. g. 60 njihovih zrakoplova kilograma bombardirali su samo sredi- Postavljene su odmah na svim mjestima
preletjelo je zračnim prostorom Bihaća, šte Bihaća. Bombardiranjem je gotovo redarstvene i oružničke straže radi čuvanja
ali ga nisu bombardirali.” u potpunosti uništeno središte Bihaća te državne i posebničke imovine, te spreča-
Na katolički blagdan Cvjetnicu 2. gradske četvrti Harmani i Nova Četvrt. vanja pljačke. Isto tako odmah poslije pod-
aprila 1944. savezničke snage snažno su Potpuno je uništeno 50 zgrada, a oko ne održan je sastanak između njemačkih
bombardirale Bihać. U ovom bombardi- 300 ih je bilo oštećeno. Od javnih zgra- vojničkih, te hrvatskih civilnih i vojnih
ranju najviše su korištene bombe težine da teško su bile oštećene zgrade u koji- vlasti radi poduzimanja najpotrebnijih i
pet i 15 kilograma tako da je pričinje- ma su bila sjedišta Župske redarstvene najnužnijih mjera. Poduzete su mjere da
na materijalna šteta bila neznatna, dok oblasti, Sudbenog stola, Gradskog po- se ugase nastali požari koji su se pojavili
su ljudski gubici bili veliki. Pri ovom glavarstva, poštanskog ureda, civilne na nekoliko mjesta, kod čega su pokazali
bombardiranju Bihaća poginula su dva zarazne bolnice, vojničke bolnice, Sa- veliku marljivost mjesni vatrogasci makar
domobrana i 27 njemačkih vojnika, dok mostan časnih sestara “Sveti Josip”, a malobrojni, te gotovo bez ikakvih sprava
je među teško ranjenima bilo sedam do- potpuno je bila uništena zgrada Hrvat- za gašenje, koje su uništene još za vrije-
mobrana i 50 njemačkih vojnika. Isto- skog mjesnog zapovjedništva, gdje je bilo me partizana.
vremeno je poginulo 100 civila dok ih opskrbno središte. Bombardiranjem je
je 80 bilo ranjeno. Među stradalim ci- bila u potpunosti uništena katolička Cr-
vilnim stanovništvom bili su i katolički kva Sv. Antuna Padovanskog, od koje je
vjernici iz bihaćkih naselja Kaline, Kra- ostao samo zvonik crkve, zatim islamska
lja i Vrkašića, koji su se vraćali s mise medresa, smještena u središtu Bihaća, te
svojim kućama. Oni su mitraljeskom džamija u bihaćkom naselju Harmani.
vatrom iz aviona ubijeni na putu kroz Ostale zgrade u kojima su bili smješteni
naselje Hatinac i Bakšaiš. Tom prilikom državni i samoupravni uredi također su
poginuli su: Marija Franjić (1871), Ivo značajno oštećene.
Ćurić (1886), Zorka Knežević (1924), Broj ubijenih civila nije mogao od-
Ana Bašić (1931), Zorka Bašić (1930), mah biti utvrđen jer su se mnoge stra-
Dujo Tomić (1935), Kata Ćurić (1881), dale osobe nalazile zatrpane pod ruševi-
Kata Vuković (1923), Delfa Ćurić (1910), nama. Župske vlasti procijenile su da je
Ludmila Vidović (1930), svi iz Kralja, ukupan broj ubijenih bio oko 400 civila.
zatim Ivan Jerković (1936) iz Kaline i Najveći broj ubijenih civila otkriven je
Antonija Ćurić (1922) iz Vrkašića. To- u kući učitelja Sulejmana Delića, gdje je
kom ovog bombardiranja Bihaća teško do 18. maja 1944. iz ruševina izvučeno 70
su ranjene Lucija Ćurić (1931) iz Kra- ubijenih osoba. Broj ranjenih također je
lja, koja je od zadobivenih rana umrla 8. bilo teško utvrditi. Odmah po prestan-
aprila 1944, i Jela Klarić, koja je umrla ku bombardiranja, u bihaćku bolnicu
18. aprila 1944. godine. bilo je smješteno oko 30 ranjenih civila,

50 27/5/2022 STAV