Page 42 - STAV broj 151
P. 42

DRUŠTVO

   Upravni odbor BKZ “Luksemburg”            klub “Bihor” je i izdavač revije Bihor, pr-  Sinanović, a sekretar Sead Ðulić. Odbor je
                                             vog bošnjačkog glasila u Luksemburgu.        i dalje u pravim rukama”, kaže nam Mug-
najaktivnija je, a Hajdarpašić dodaje kako                                                din Halilović, prvi predsjednik Odbora.
su vlasti Crne Gore blagonaklone kada je     SJEĆANJE NA GENOCID                          Svake godine organiziraju komemo-
u pitanju bošnjačka emigracija. “Dobili                                                   raciju posvećenu žrtvama Srebrenice.
smo do sada dvije državne nagrade za svoj        Bošnjaci Luksemburga posebnu pažnju      Osim toga, 9. januara, kojeg obilježavaju
rad. Posljednju za naš nesebičan doprinos    posvećuju čuvanju uspomena na agresi-        kao Dan početka genocida nad Bošnjaci-
općem dobru i razvoju građanskog društva     ju i genocid. Nakon formiranja džemata       ma, organiziraju javnu tribinu. Ove go-
u Crnoj Gori”, ponosno će Remzija. “Na       “Centre Islamique au Luxembourg” 2008.       dine, tribina pod nazivom “Logori” bila
svaki naš poziv odazivaju se predstavnici    godine, formiran je i Odbor za obilježava-   je posvećena prijedorskim žrtvama. Zala-
diplomatsko-konzularnog predstavništva       nje 11. jula, Dana sjećanja na žrtve geno-   ganjem potpredsjednika BKZ “Luksem-
Crne Gore i uveličaju nam skup.”             cida u Srebrenici. Pod motom “Da vidiš,      burg” Asmira Bihorca, tribinu je uživo
                                             da znaš, da pamtiš” okupljaju 21 asocija-    prenosila TV Sandžak.
    Bošnjaci Luksemburga prisutni su u       ciju, udruženje i džemat Luksemburga.        U ljeto 2014. godine, prilikom jedne
svim slojevima društva. Naši sagovornici     Prvu komemoraciju organizirali su 2009.      od posjeta Bosni i Hercegovini, Mugdin
ponosno ističu da ne postoji ministarstvo u  godine. “Strah od zaborava je inicijator.    Halilović upoznao je aktiviste “Prosvje-
Vladi države u kojem ne radi neko od nove    Ahmo Avdić i ja smo se dopunjavali. Ja       titelja-Mualima”, udruženja za afirma-
generacije Bošnjaka. Predsjednik mladih      sam imenovan za predsjednika, a Ahmo         ciju univerzalno pozitivnih vrijednosti,
socijalista Luksemburga, naprimjer, je-      za sekretara, i to je tako trajalo pet go-   oformljenog 1993. godine u Srebrenici.
ste mladi Džemil Skenderović. Prezime        dina. Danas nam je predsjednik Jasmin        “Shvatio sam da se sve ono što radim u
Adrović je, kažu nam, danas najbrojnije
prezime u Luksemburgu uopće. Zavičajni                                                    Luksemburgu poklapa s onim što rade
                                                                                          u ‘Prosvjetitelju’. Ono što me je posebno
Upravni odbor ZK “Bihor”                                                                  oduševilo jeste zalaganje ‘Prosvjetitelja’
                                                                                          na promociji porasta nataliteta Bošnja-
                                                                                          ka Podrinja. Na genocid ‘Prosvjetitelj’
                                                                                          odgovara životom”, pojašnjava Mugdin,
                                                                                          dodajući: “Osim sjećanja na šehide, svoje
                                                                                          aktivnosti nadograđujemo aktivnostima
                                                                                          za povratak života u Podrinje. Ubuduće
                                                                                          i u Prijedor.”
                                                                                          “Malo je naroda na svijetu čiji pripad-
                                                                                          nici tako lahko napuštaju svoje ognjište
                                                                                          kao što su to Bošnjaci”, priča nam stariji
                                                                                          Novopazarac na sijelu u mesdžidu. Nešto
                                                                                          o čemu bi valjalo razmisliti. Ostatak ži-
                                                                                          vota, veli nam dedo, provedu u nostalgiji
                                                                                          i upornom radu za neko bolje sutra i po-
                                                                                          vratak kući. Svima je srce ostalo negdje
                                                                                          u Bosni, Hercegovini ili Sandžaku. Ono
                                                                                          čega su svi svjesni jeste da bez povratka
                                                                                          nema ni života. Kako bi to kazao rah-
                                                                                          metli Ćamil Sijarić: Kuću kućom čine
                                                                                          lastavice.            n

42 25/1/2018 STAV
   37   38   39   40   41   42   43   44   45   46   47