Page 17 - STAV broj 166
P. 17
U intelektualnoj kulturi Bošnjaka vladaju stalni osjećaj
nadolazeće propasti, paranoja od nekakve kazne koja
će uslijediti i sručiti nam se na glavu ako se pokažemo
snažnim i jakim, ako masovno manifestiramo i iskazujemo
vlastitu posebnost. U njoj je dominantan stav da javno
pokazivanje snage i vlastite posebnosti u bilo kojem obliku
nije za nas nego za neke druge, jače i ozbiljnije narode
Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ ovih procesa, pa su mnogobrojni epigoni da ne živi u skladu s historijskim trenut-
besmislenom imitacijom jedino uspijevali kom u kojem postoji i narodom u kojem
Specifična politička kultura jed- održati status quo, čime su intelektualnu obitava nego uplašeno bježi od izborenih
nog kolektiva nije samo stvar i političku kulturu čitavog naroda držali tekovina, kojih ne samo da se odriče nego
historijskog vremena u kojem zaleđenu u prošlim vremenima. Ovakvo čak ponekad pokušava i da ih ospori te
on postoji nego, prije svega, inte- parazitiranje kako karijernih intelektu- prikaže negativnim i štetnim. Stvar je time
lektualne kulture, tačnije intelektualnih alaca, tako i profesionalnih političara na teža što postoji svjesna kampanja kojim se
tradicija tog naroda. Naravno, zeitgeist, idejama koje su preživjele duh vremena kao progresivna promovira takva intelek-
duh doba u kojem živimo, nesumnjivo u kojem su bile aktuelne gotovo je re- tualna dekadencija i anahronost i kojom
ima utjecaj na način na koji djelujemo, dovno dovodilo do situacije da Bošnjaci se intelektualno nazadnjaštvo, defetizam i
no daleko važnije jeste ono što bismo kao kolektiv, prilikom većine historij- infantilnost predstavljaju jedinom mogu-
mogli nazvati volksgeist, karakteristični skih lomova, nisu imali prikladan odgo- ćom opcijom. Takve kampanje pokreću i
duh jednog naroda i njegova specifična vor na mnogobrojne probleme s kojima podržavaju ne samo neki centri izvana ili
obilježja, iskustva i tradicije koji su for- su se suočavali. preživjeli ostaci komunističke nomenkla-
mirali njegovu intelektualnu kulturu u ture nego i mnogi koji se samonazivaju
ono što je ona danas. U slučaju Bošnja- Upravo je to slučaj i danas, kada ba- bošnjačkim intelektualcima, a sve zato jer
ka, kao političkog naroda, intelektualna štinimo intelektualnu i političku kultu- ne znaju da funkcioniraju u promijenje-
i politička kultura neraskidivo su vezane ru koja svojim duhom i načinom na koji nim okolnostima i jer se boje mijenjanja
jer su od svojih modernih početaka utje- se manifestira više odgovara jučerašnjem ustaljenih navika i svjetonazora.
cale i oblikovale jedna drugu, pa su često nego današnjem vremenu. Štaviše, ona nije
najviđeniji bošnjački intelektualci svog samo u srazu s današnjim duhom vreme- ŠUTOLOGIJA KAO NAUČNA DISCIPLINA
doba pokretali nove političke procese i na, nego i današnjim duhom i mentali-
pokrete. No, problem koji se javljao na- tetom naroda kojem pripada. Ova čudna Brojni su i svakodnevni primjeri pre-
kon inicijalnih preporoda jeste to što je kontradiktornost unutar jednog kolek- živjelosti i zaostalosti današnje i intelek-
slijedilo gotovo redovno okamenjivanje tiva, gdje su se promijenila i vremena i tualne i političke kulture u Bošnjaka. Ta je
narod, ali ne i intelektualna kultura tog kultura, prije svega, kultura šutnje, kultura
istog naroda, možda je osnovni problem nezamjeranja i neizgovorene riječi. Njen
bošnjačkog kolektiva iz kojeg potječe ve- pravi karakter možda ponajbolje oslikava
ćina drugih problema. Nacionalna trau- njena glavna karakteristika – odbijanje i
ma agresije i genocida, izdaja od komšija izbjegavanje većine onih koji u njoj dje-
i sugrađana i prijetnja potpunim biološ- luju da se zauzme jasan stav, da se javno
kim nestankom, te zatim samoorganizi- pozicionira i trajno odredi spram neke
ranje i uspješna borba za opstanak države pojave i ideje. Pritom se ne misli samo
i naroda nepovratno su promijenili boš- na dnevnopolitičke pojave nego na su-
njački nacionalni karakter, kulturni kod štinska pitanja kulture i identiteta. Iako
i kolektivni duh baš kako je to bio i slučaj je danas najuočljivija u politici, takva sa-
s ranijim historijskim traumama sličnog mozatajnost ima korijene u intelektualnoj
intenziteta. No, isto se nije desilo i s boš- kulturi u kojoj dominira strah od glasne
njačkom intelektualnom kulturom, koja riječi i javnog i čvrstog stava. I dok je, s
i dalje živi na prijašnjim tradicijama, po- jedne strane, sasvim razumljivo porijeklo
gotovo onim iz komunističkih, pa čak i takvog impulsa, nastalog u okolnostima
ranijih vremena, te još nije stigla u sebe života u jednom totalitarnom društvu, u
asimilirati novija kolektivna iskustva, kakvom smo živjeli prije nekoliko dece-
poruke i pouke. nija – kada je postojao opravdani strah od
javnog određivanja i pozicioniranja u vezi
Neprirodno je da narod koji je politički s nečim što danas možda jeste na partij-
suveren, koji je većinski i državotvoran, skoj liniji, a sutra već neće biti, što je za
koji je napravio vlastitu armiju, državu i onoga ko “rano kukurikne” moglo zna-
nacionalne institucije ima intelektualnu čiti ne samo gubitak statusa nego slobode
kulturu manjinskog naroda koji ne smi- i života – ipak je potpuno neprihvatljivo
je da se zamjera i ističe pa se ponaša kao da i dan danas takva “vrijednost” živi i
da trpi asimilatorski pritisak i kao da je opstaje u bošnjačkoj intelektualnoj kul-
prisiljen kompromisima i mimikrijom turi. Takvu kalkulantsku i poltronsku
balansirati između dominantnijih kultu- šutologiju i odbijanje da se jasno i javno
ra. Upravo je nevjerovatno da postojeća pozicionira redovno prati i svojevrsno
bošnjačka intelektualna kultura ne samo
STAV 10/5/2018 17
