Page 51 - STAV broj 349

gradnja brojnih važnih objekata kakvi su, između ostalih, Glav-
na pošta iz 1913. godine i Pravosudna palata iz 1918. godine.
Dok su trajali radovi i dok nije bilo uređeno korito Miljac-
ke, vlast je organizirala noćne čuvare koji su zvali na uzbunu
u slučaju poplave. Oni su bili u blizini oko mosta Ćumurija,
koji je poplava odnijela 1881. godine. Ćumurija je bila drveni
mosta, ali je 1886. godine nanovo izgrađen od čelika koji je
ostao nakon gradnje pruge ka Bosanskom Brodu. Taj je čelik
zamijenjen nakon okončanja Opsade Sarajeva. Na Ćumuriji
se vodostaj mjerio još od 1565. godine, a Austro-Ugarska je tu
postavila svoje mjerne table 1893. godine. Šeherćehajin most
stoljećima je odolijevao naletima vode. Bio je teško oštećen to-
kom poplave 1620. godine i 1880. godine. Nakon što je okupa-
cijska vlast uredila korito Miljacke, zatrpan je jedan od lukova
tog mosta koji se nalazio na lijevoj obali Miljacke.
Sarajevo nije bilo pošteđeno teških poplava ni nakon Drugog
svjetskog rata, poplave su i dalje pravile ogromne materijalne
štete i odnosile ljudske živote. Jedna takva poplava zabilježe-
na je u Sarajevu 1965. godine, kada je, uz veliku materijalnu
štetu, odnijela i jedan ljudski život. Pamti se i poplava iz 1988.
godine, kada je Bistrički potok nosio sve pred sobom. Nakon
Agresije, pamti se velika poplava iz oktobra 2003. godine,
kada su pogođena naselja Otes, Osjek, Azići, Bojnik, Doglo-
di i Rajlovac. Kao i ovih dana, i tada su čamcima spašavani
građani koji su bježali pred naletom Miljacke, Bosne, Zujevi-
eneržiji imade se zahvaliti, što u srušenim kućama nitko ne i Željeznice. Velika poplava pogodila je nizinske dijelove
živ nije poginuo. U opšte je upravitelj policije g. vit Alpi Sarajeva i u septembru 2005. godine, a ne smiju se, naravno,
organizirao cijelu službu tako valjano i svestrano, da se toj zaboraviti ni katastrofalne poplave iz 2014. godine. n
organizaciji imade zahvaliti sva pomoć, koja se mogla uči-
niti prema tako naprasnoj opasnosti. Za s jutra po podne
sazvao je g. vit. Alpi, kano vladin povjerenik vanrednu sjed-
nicu gradskog zastupstva da bi se donijele administrativne
mjere radi toga, da se uklone preprijeke u saobraćaju s jed-
ne i s druge strane varoši. U srijedu 2. nov. izjutra. Voda je
u Miljacki pala jutros za 70 cmt. Sa istočne strane, gdje je
cesta za Čajnicu, javljaju o silnim provalama oblaka, koje
jučer bijahu. Otud je i nadošla silna voda Miljackom. Od
jutra vije gust snijeg.”
UREĐENJE KORITA
Po okupaciji, austrougarska vlast brzo je spoznala kakva
opasnost Sarajevu prijeti od poplava, pa je 1886. godine kre-
nula u projekt regulacije njenog korita. Kada bi gradska vlast
pomislila da gradu prijeti poplava, sa Žute tabije ispaljivali
bi šest topovskih đuladi kako bi narod upozorili na opasnost.
Osim uređenja korita, osnovane su tri komisije koje su djelo-
vale u slučaju opasnosti, a u svakoj je bio “po jedan mjernik,
policajni i gradski činovnik”.
Projekt uređenja korita Miljacke trajao je jedanaest godina.
U sklopu te regulacije u zidu korita napravljeni su ispusti koji
su služili kao vrsta preventive od poplava, najviše zbog kišni-
ce i topljenja snijega. Ti su ispusti svjesno ostavljeni, ponaj-
više zbog opasnosti koje je u ta doba sa sobom nosio Bistrički
potok. Te ispuste, sastavni dio korita, u potpunom neznanju
zapušio je tadašnji kantonalni ministar, danas načelnik sara-
jevske Općine Centar Srđan Mandić.
Izgradnja korita kakvo danas imamo u Sarajevu počela je
između Latinske ćuprije i mosta Ćumurija. Nakon toga se od
mosta Ćumurija do mosta Čobanija otvara šetalište nazvano
Apelov kej, današnja Obala Kulina bana, po prvom čovjeku
tadašnje vlasti Johanu Apelu. Uređenje korita nastavljeno je
i narednih godina, a 1896. godine uređuje se zid od Latinske
ćuprije do Vijećnice. Ukupno je tadašnja vlast uredila tri i po
kilometra korita čiji su zidovi bili visoki do pet metara. Ure-
đenje korita Miljacke bilo je značajno jer je njime omogućena

STAV 12/11/2021 51