Page 53 - STAV broj 186
P. 53
gorjela, a plamen je dosezao samo nebo”, vrijeme u Bihaću počela je gradnja mo- Neko vrijeme govorilo se
ispričao nam je jedan od očevidaca, bivših dernih stambenih objekata za vojne osobe o renoviranju aerodroma
pripadnika jugoslavenske vojske. koje su trebale tek doći i raditi na aero- Željava koji bi se koristio
dromu Željava. Nicali su još neki drugi za civilne svrhe. Sve je i
Plamen i eksplozije uništili su jedan objekti i infrastruktura se počela znatno ostalo na pričama. Neki
od najutvrđenijih aerodroma u Evropi. mijenjati i modernizirati”, ističe Midžić. smatraju da je realno da
Aerodrom je uništen s oko šezdeset tona se aerodrom, u sadašnjem
najmoćnijeg eksploziva. Nekadašnje vojno Naši sugovornici kažu da niko sa sigur- stanju, pretvori u muzej
čudo putem kojeg se sijao strah u srcima nošću ne može potvrditi koliko je novca i da služi kao turistička
eventualnih neprijatelja danas je obična uloženo u izgradnju ovog, navodno tada atrakcija
pećina ispunjena vlagom i toksičnim pli- trećeg vojnog aerodroma u svijetu. Ističu
novima. Bivši aerodrom u punoj funkciji da je sasvim sigurno riječ o milijardama procedura uzlijetanja i slijetanja dovede-
bio je od 1968. do početka agresije 1992. američkih dolara. na je do savršenstva. Vrata na koja su se
godine. Pojedini dijelovi tunela danas su izvozili avioni bila su pancirna i nisu bila
u vrlo lošem stanju i prijeti im opasnost “Teško je to procijeniti zato što je u direktno na ulazu već su bila pomjerena
od potpunog urušavanja. Cijeli objekt to vrijeme dinar bio platno sredstvo, a u malo u dubinu iz sigurnosnih razloga i
onečišćen je PCB spojevima i opasan je Jugoslaviji je vladala dogovorna ekono- slučaja udara na aerodrom, a ispred njih
po zdravlje, a ionizacijski detektori dima, mija i mogao si napisati bilo koju cijenu, su bili neki dihtunzi za suzbijanje tih ek-
kojih je bilo na stotine po stropovima ona bi bila prihvaćena. Niko nije ni pitao splozija. Aerodrom je imao svoju posebnu
tunela, prijete sadržajem radioaktivnog za broj već se tako radilo i dogovaralo, a stanicu za struju i rezervoare s gorivom.
americija-241, koji se lahko apsorbira u ako bi zafalilo novca, on bi se doštampao”, Imao je kuhinju i restoran ispod kojeg su
plućima i može izazvati karcinom i genet- dodaje Jusuf Midžić. bili smješteni prirodni izvori vode. Bio je
ska oštećenja u ekstremnim slučajevima. osposobljen da određeno razdoblje može
Izgradnja je trajala sve do 1968. godi- izdržati zatvoren”, objašnjava Nedžad Jahić.
Uništavanjem aerodroma pričinjena ne, kad je došlo do poznate “češke krize”,
je i velika ekološka šteta. Otkrivena je uslijed koje su sovjetske trupe s članicama PRESRETANJE
visoka koncentracija hemijskih spojeva, Varšavskog pakta, izuzev Rumunije, ten- NEPRIJATELJSKIH LETJELICA
polikloriranih bifenila, osobito u tunelu kovima upale u Čehoslovačku i okupirale
1, gdje je im je koncentracija 164 ppm (če- je. Predsjednik SFRJ Josip Broz Tito našao Jusuf Midžić kaže da je aerodrom ko-
stica na milion). Oko samog kompleksa se u neizvjesnosti i ubrzano otvorenje ae- rišten za razne vježbe u slučaju napada.
još ima zaostalih mina. rodroma Željava otpočelo je. Nakon što je Avioni su uglavnom služili za presretanje
i zvanično otvoren, a slika gotovo mitske neprijateljskih letjelica. Postojale su dvije
MILIJARDE DOLARA POD ZEMLJOM jačine odaslana u svijet, bivša Jugoslavija eskadrile, plus jedna izviđačka ili strateška,
bila je koliko-toliko sigurna i era lovač- koja je vršila izviđanje i skeniranje granica.
Nedžad Jahić, koji je bio vodnik prve kog zrakoplovstva i aviovježbi nadomak
klase na aerodromu Željava od 1989. do Bihaća uveliko je počela. “Uglavnom su vršili bočno skenira-
početka 1992. godine, kaže da je izgradnja nje duž granica. Ta eskadrila imala je do
aerodroma na ovom mjestu produkt geo- “Aerodrom je bio strogo čuvan i nije dvanaest aviona i nisu svi bili u dnevnoj
strateških ispitivanja i planiranja. mu se moglo prići. Dežuralo se 24 sata i upotrebi. Kompleks aerodroma sastojao
bili smo tako izvježbani da avion u sluča- se od 117. puka, koji se isključivo bavio
“Lokacija i pozicija iznimno je dobro ju uzbune može poletjeti za dvije minu-
postavljena da bi se mogla lahko braniti, te. U svakom trenutku aerodrom Želja-
jer su ovdje najpovoljnija zračna struja- va mogao je odgovoriti u slučaju povrede
nja na području cijele bivše Jugoslavije. teritorija ovog sjeverozapadnog prostora
Aerodrom je bio smješten na udaljenosti bivše Jugoslavije. Moja jedinica radila je
dovoljnoj da avioni mogu brzo odgovoriti na pripremi aviona za letenje. Uhodana
u slučaju bilo kakve povrede granice na
strani prema Italiji i Austriji, jer je Jugo-
slavija s blokom nesvrstanih tada pred-
stavljala balans između NATO bloka i
Varšavskog pakta, te se morala osigurati
u slučaju eventualnih napada”, pojašnjava
Jahić, koji je na Željavi radio kao tehni-
čar za avion i motor na MiG-u 21 u 125.
lovačkoj avijacijskoj eskadrili.
Bišćanin Jusuf Midžić je nakon zavr-
šenog Prirodno-matematičkog fakulteta
u Sarajevu 1972. godine počeo raditi kao
profesor fizike u Medicinskoj školi Bihać.
Još dok je bio gimnazijalac, sjeća se da se
među lokalnim stanovništvom pričalo o
izgradnji tajnog aerodroma u blizini gra-
da. Ni slutio nije da će desetak godina ka-
snije na njemu dobiti posao.
“Sjećam se tog mita o aerodromu Že-
ljava u trenutku kad se on 1954. godine
počeo graditi. Izgradnjom aerodroma
Željava grad Bihać počeo se urbanizira-
ti i poprimati sasvim drugi oblik. U to
STAV 27/9/2018 53
