Page 37 - STAV broj 231-232
P. 37

Razbaštinjavanje Bošnjaka:



          Nekima slavna prošlost,



          drugima samo gorčina




             anifestacija “Dani srednjovjekovlja”,   kontekstu bosanske historije?! Većina me-  pažnju i privlače veliki broj učesnika, pa se
         Modržana prije mjesec u Jajcu, poka-  dija cijeli ovaj događaj propratila je tako   može očekivati da će s vremenom prerasti
          zala je da trend kroatizacije i potkatoliča-  što se svojski potrudila ignorirati slona   u ozbiljnu tradiciju. Ono što je možda naj-
          vanja bosanske srednjovjekovne historije   u sobi, no, u suštini, sve je i namjerom i   gore u svemu jeste što će, vrlo izvjesno,
          dobija ne samo na snazi nego i na popu-  izvedbom vrlo slično tzv. Stolačkoj tarči,   na kraju i Bošnjaci ako već ne učestvova-
          larnosti. Ono što bi trebala biti zanimljiva   koja ima istu funkciju historijskog revizioniz-  ti na ovim manifestacijama, onda prihvatiti
          i poučna kulturno-turistička manifestacija,   ma, kidnapiranja i monopolizacije prošlosti,   reintepretaciju historije u kojoj su gosti iz
          kojom bi se predstavila izuzetno bogata   ali i obilježavanja teritorije u sadašnjosti i   Dalmacije i Slavonije domaći, a Bošnjaci
          srednjovjekovna baština Bosne i Herce-  budućnosti. Svakako da nije slučajno što   stranci i došljaci na vlastitoj djedovini. Takav
          govine, pokazala se kao još jedan pokušaj   se oba ova događaja dešavaju u Jajcu i   scenarij sasvim je moguć jer nema gotovo
          historijskog revizionizma i kulturne apropri-  Stocu, u dva grada koja svojom arhitek-  nikakve bošnjačke reakcije na manifestacije
          jacije te prisvajanja bosanskog kraljevskog   tonskom baštinom i kulturnim naslijeđem   ovakve vrste i jer ne postoji instinkt i impuls
          grada Jajca i njegovog predstavljanja kao   svjedoče historijski kontinuitet postoja-  da se vlastita kulturna baština, doslovno
          “hrvatskog kraljevskog grada”. Ovoj paradi   nja Bosne i Hercegovine, ali i Bošnjaka   naslijeđe svojih direktnih predaka, čuva,
          hrvatstva i katoličanstva prisustvovale su   na ovim prostorima. Istovremeno, to su i   njeguje i zaštiti takvom vrstom masovnih
          “viteške” grupe iz Stoca, Ljubuškog, Kopriv-  dva grada s prijeratnom uvjerljivom boš-  manifestacija u kojima će učestvovati što
          nice, Klisa, Pakoštana, Šibenika, Požege i   njačkom većinom (Stolac 61,95%, Jajce   veći broj Bošnjaka. Umjesto toga, imamo
          Tomislav-Grada, zabavni program izvodili   38,86%) i izrazitom hrvatskom manjinom (u   zanimljiv fenomen da se, recimo, u Stocu
          su ansambl i teatar iz Zagreba uz lokalni   gradu Stocu Hrvati su na popisu iz 1991.   održavaju manifestacije poput “Slova Gor-
          sastav iz HKD “Napredak”, “vatreni šou”   godine činili tek 11,8% stanovništva, a u   čina”, nekad uglednog festivala, koji se već
          priredila je još jedna “viteška grupa” iz Ko-  Jajcu 13,89%). Nije teško shvatiti krajnje   neko vrijeme grubo zloupotrebljava da bi
          privnice, dok su gradom paradirali uskoci,   namjere ovakvih manifestacija jer su da-  se nagrađivanjem kojekakvih islamofobnih
          biskupi, templari i uopće kostimi i narodne   leko ozbiljniji projekti sprečavanja povrat-  šovinističkih pjesmuljaka dodatno pljunule
          nošnje tipične za srednjovjekovni period   ka protjeranih bošnjačkih starosjedioca i   i ponizile bošnjačke svetinje. Od onih koji
          na području srednje Evrope, a ne srednje   koloniziranja Hrvata sasvim propali. Ipak,   zagovaraju takve module čuvanja kulturne
          Bosne. Je li potrebno spominjati da je sve   ma koliko u suštini maliciozne i historijski   baštine i naslijeđa ne može se očekivati
          prištilo od kombinacije tipičnih hrvatskih i   neukusne bile ovim manifestacijama, mora   nikakva pozitivna akcija ili reakcija jer je,
          bosanskih simbola, šahovnice i ljiljana, čije   se odati priznanje na izvrsnoj organizaciji,   kao prvo, riječ o snobovima koji preziru
          povezivanje nije sporno u nekom današ-  produkciji, kostimografiji i općem utisku.   masovnost i narodne mase, a, kao drugo,
          njem, ali svakako jesu u srednjovjekovnom   One izgledaju veselo i zanimljivo te plijene   jer se u dobrom broju radi o osobama koje
                                                                               rođenjem ili vlastitim izborom i ne pripadaju
                                                                               bošnjačkom kulturnom krugu te se groze
                                                                               bilo kakve, a pogotovo javne manifestaci-
                                                                               je “bošnjačkog nacionalizma”. Također je
                                                                               zanimljiv fenomen da su i u Jajcu i u Stocu
                                                                               jedine organizirane manifestacije u kojima
                                                                               masovno učestvuju i defiliraju Bošnjaci sa
                                                                               zastavama ustvari proslave datuma iz ko-
                                                                               munističke prošlosti. Možda to najbolje
                                                                               objašnjava i zašto nam je tako kako nam
                                                                               je. Bošnjaci moraju konačno razumjeti
                                                                               važnost simbolike, ornamentike i heraldi-
                                                                               ke, potrebu za omasovljavanjem kulture i
                                                                               popularizacije historije, bitnost marketinga
                                                                               vlastite interpretacije prošlosti i vrhunsku
                                                                               važnosti vizualnog, pogotovo u današnja
                                                                               vremena. Ako se ne osvijeste na vrijeme,
                                                                               ponovo će im djeca vlastitu historiju učiti
                                                                               kroz tuđe oči.

                                                                                               Sastavio: M. D.


                                                                                                    STAV 8/8/2019  37
   32   33   34   35   36   37   38   39   40   41   42