Page 34 - STAV broj 275

POLITIKA

zatočenicu koja je od batina pala na pod, a Ponovljeni postupak počeo je u sep-
on ju je pokušao silovati, pa kako nije us- tembru 2014, a u junu 2015. godine done-
pio uslijed obilnog krvarenja, gurnuo joj je sena je oslobađajuća presuda, pa je po žalbi
gumenu palicu u spolni organ. Kazna mu Tužilaštva za ratne zločine Apelacioni sud
je izrečena 6. juna 2006. godine. otvorio glavni pretres i izrekao presudu 4.
I bila je još jedna osuđujuća presuda, jula 2018. godine: Zoran Đurđević i Tomi-
ali se ona ne odnosi na logore. Suđenje za slav Gavrić osuđeni su tada na po deset
pokolj u selu Skočić od 12. jula 1992. go- godina, a Zoran Alić na šest. Apelaciono
dine razvlačilo se na Višem sudu u Beogra- vijeće preinačilo je 7. marta 2019. godine
du punih devet godina. Na kraju su Zoran drugostepenu presudu i smanjilo kazne:
Đurđević i Tomislav Gavrić osuđeni na po Zoranu Đurđeviću i Tomislavu Gavriću s po
osam, a Zoran Alić na pet godina. Osuđeni deset na po osam godina, a Zoranu Aliću sa
su za silovanje tri djevojčice romske naci- šest na pet. Ostali su potpuno oslobođeni.
onalnosti, a skupa s Damirom Bogdanovi-
ćem, Đorđem Ševićem i Draganom Đekić MASOVNA UBIJANJA I IŽIVLJAVANJA
oslobođeni su optužbe da su, kao pripadnici Za zločine u ostalim logorima u Zvor-
paravojne grupe “Simini četnici”, upali u niku niko još nije osuđen, pa ni za zlo-
selo Skočić, eksplozivom srušili džamiju, djela u Tehničkoj školi u Karakaju, gdje
ubili 22 civila i bacili ih u jamu. Suđenje su, kako Sudsko vijeće zaključuje u 1.311
je počelo 2010. godine. Simo Bogdanović tački presude Radovanu Karadžiću, “srp-
preminuo je u augustu 2012. pa je postu- ske snage početkom juna 1992. ubile pri-
pak protiv njega obustavljen. Prvostepe- bližno 160 ljudi”. Na kraju je oko 550
nom presudom iz 2013. godine proglaše- zatočenika iz Tehničke škole prebačeno
ni su krivim i osuđeni: Zoran Stojanović u Dom kulture u Pilici, isti onaj dom u
i Zoran Đurđević na po dvadeset, Zoran kojem će tri godine poslije biti pogubljen
Alić i Tomislav Gavrić na po deset, Dra- gotovo isti broj zarobljenih muškaraca iz
gana Đekić na pet, Damir Bogdanović na Srebrenice. U tački 1.314 govori se o tome su neki imali i kokarde, ušla je u Dom kul-
dvije i Đorđe Šević na pet godina. U maju kako su iz Pilice dotjerali 64 zatočenika ture u Drinjači. Oni su naredili zatočeni-
2014. godine Apelaciono vijeće obustavi- u Gerinu klaonicu u Karakaju: “Zatoče- cima da pognu glave i zatražili desetoricu
lo je postupak protiv Zorana Stojanovića nike su iskrcali iz kamiona, uveli u od- dobrovoljaca. Niko od zatočenika se nije
zbog smrti, a ostali je dio presude ukinuo. vojene prostorije i rekli im da se okrenu javio, pa su oni odabrali desetoricu i izveli
prema zidu. Tu su bila dvojica stražara ih, poslije čega se čula rafalna paljba. Taj
u uniformama JNA naoružani puškomi- proces ponavljao se svakih pet minuta.”
traljezima. Kada su im zatočenici okre- Tačka 1.337 počinje rečenicom: “U jutar-
nuli leđa, stražari su počeli da pucaju na njim satima 31. maja 1992. radnicima zvor-
njih. Završivši pucnjavu u prvoj prosto- ničkog komunalnog preduzeća naređeno je
riji, stražari su prešli u drugu i otvorili da pokupe leševe u Drinjači”, a završava:
vatru na zatočenike.” “Leševi su utovareni u kamion, prekriveni
Logor je bio i u fabrici konfekcije “Al- ceradom i prevezeni ka Gerinoj klaonici;
hos”. Odnos prema zatočenicima u ovom leševi su kasnije premješteni i zakopani na
logoru opisan je u tački 1.318: “Kada bi ih muslimanskom groblju u Raminom Gro-
vratili, bacili bi ih na pod i neki su bez svi- bu. Među 155 leševa koji su ekshumirani
jesti ležali na podu ‘u lokvi krvi, nekima su iz te masovne grobnice, svjedok KDZ610
očigledno bile slomljene ruke ili vilice, ili uspio je da prepozna neke ljude čije je ubi-
im je bilo izbijeno oko. Neki mlađi, fizič- stvo vidio u Drinjači.”
ki jači ljudi ležali bi na podu u, činilo se, Za učešće u strijeljanju pred Domom
besvjesnom stanju, a udovi bi im se trza- kulture u Drinjači suđeno je Milanu Ignja-
li.’ Na podu je ležalo 15 ljudi, a stražari bi toviću. Okružni sud u Bijeljini oslobodio
povremeno otvarali vrata, ubacili suzavac ga je optužbe presudom od 24. novembra
u prostoriju i smijali se.” 2012. godine.
Presuda Radovanu Karadžiću kaže da
je u Domu kulture u Drinjači bilo zatoče- NA OPTUŽENIČKOJ KLUPI
no “približno 300 Muslimana, muškara- Za ratne zločine počinjene u općini
ca, žena i djece”. Kasnije su “žene i djecu Zvornik u toku je osam sudskih procesa
odvojili od muškaraca, ‘nagurali’ ih u je- u kojima se sudi dvadeset i jednoj osobi.
dan autobus i dovezli u Čelopek i tri dana Na optuženičkoj klupi Višeg suda u Beo-
držali u štalama i šupama prije nego što su gradu sjedi Dalibor Maksimović. Njemu se
im dozvolili da pređu na teritoriju koju su sudi po optužnici preuzetoj od Tužilaštva
držali bosanski Muslimani”. Tačka 1.338 BiH. Optužen je da je, kao pripadnik je-
presude glasi: “Vijeće stoga zaključuje da dinice TO Milići, u objektu “Standard” u
su srpske snage 30. maja 1992, ili približno Karakaju, gdje je na spratu bila smještena
tog datuma, u Drinjači ubile 88 muškara- srpska SJB Zvornik, a u prizemlju “Milić-
ca.” Čin ubijanja opisan je u tački 1.335: “U ka četa”, automatskom puškom ubio četiri
noćnim satima 30. maja 1992. grupa ljudi civila bošnjačke nacionalnosti. Tijela ubi-
u sivomaslinastim uniformama, od kojih jenih pronađena su u masovnoj grobnici

34 11/6/2020 STAV