Page 66 - STAV broj 230

ISMETOVI OVNOVI ZA KURBANA “Sve što proizvedemo treba
Po dolasku u selo okrepljujemo se
kahvom kod domaćina Ismeta Mrnđića. unovčiti. Snalazimo se kako
Ismet je domaćin u punom kapacitetu te znamo i umijemo. Ne krivim
riječi. Iako sa suprugom i troje djece živi nikog. Ubi nas uvoz stoke.
na relaciji Sarajevo – Dužani, nastavlja
tradiciju svojih predaka i na Visočici ima Treba zabraniti uvoz dok
stado od približno 300 ovaca. Mahom su se naša roba ne proda. Kad
to ovnovi koji su svojom težinom i izgle- se proda, nek uvoze šta
dom prikladni za kurbane. I dok pijemo
kahvu i sok od zove, kako se ovdje zove hoće. Tvrdim da je meso od
zohva, Ismet nas upoznaje s problemima stoke koja se ovdje uzgaja
s kojima se susreću poljoprivrednici i sto- najkvalitetnije u državi. To se
čari. “Sve što proizvedemo treba unovčiti.
Snalazimo se kako znamo i umijemo. Ne može provjeriti. U stadu imam
krivim nikog. Ubi nas uvoz stoke. Treba približno 270 kurbana. Neki
zabraniti uvoz dok se naša roba ne proda. su teški i do 120 kilograma”
Kad se proda, nek uvoze šta hoće. Tvr-
dim da je meso od stoke koja se ovdje uz-
gaja najkvalitetnije u državi. To se može Kao da smo bili na moru. Ovaj put svraća-
provjeriti. Mi uzgajamo pramenku ovcu mo u Duranovu vikendicu. Čeka nas burek
i njena je pasmina pitomija od ostalih. U od ovčetine. Duran me upoznaje sa svo-
stadu imam približno 270 kurbana. Neki jom muzejskom zbirkom koju je nazvao
su teški i do 120 kilograma. Nije problem “Muzej šutnje”, u kojoj je prikupio mno-
proizvesti zdravu hranu, ali je problem pla- ge predmete iz sela i šireg područja koji
smana i što nema adekvatnog podsticaja.” su novim generacijama haman nepoznati.
Poziva nas da se s njim uspnemo na na jugu je omeđena Neretvom. S njenih Uz ostalo, tu su i predmeti i alati koji su
Visočicu i uz razgledanje njenih visova, kota vidi se dvanaest bosanskohercego- se koristili u poljoprivredi, domaćinstvu...
udolina i vrtača pogledamo njegovo stado, vačkih planina. Na platou, u izobilju tra- Uzgred razgovaramo i o nekim dru-
jedno od, nažalost, rijetkih na ovoj pito- ve, i uz budno oko bračnog para Varupa, gim detaljima iz ovog sela. Kažu da ima
moj planini. Iako je bio pripremio konje iz okoline Viteza, koje je Ismet angažirao osam mezarja. Što bi se narodski reklo:
da na njima prevalimo put kroz bukovu kao profesionalne čobane, pase bijelo sta- Selo malo, a mezarja mnogo.
šumu, ipak smo se odlučili da to učinimo do. Izet Varupa, prekaljeni borac Armije Kažu, također, da su, kad su u pitanju
jednim dijelom njegovim golfom “dvoj- RBiH, dvadesetak godina radi čobanski elektronski mediji, u svojevrsnoj blokadi.
kom”, a drugi, duži dio – pješke. posao, kaže: “Ovdje sam oko godinu dana. Jedino mogu slušati BN radio iz Bijeljine.
Ugodno je bilo putovati uz bukovu Uz približno 300 ovaca imam i jednu kozu Na planini pokatkad mogu uhvatiti va-
šumu koja dijeli Dužane od Visočice. koja mi daje mlijeko. Muzemo je ujutro i love Radija BIR, a velika bi im želja bila
Za sahatak smo stigli na plato na kojem navečer, a njeno je mlijeko zdravo. Za nas da ovaj medij, kao i druge probosanske,
se vide zidine nekadašnjih kuća i koliba u godinama i neka vrsta prirodne vijagre. mogu pratiti i u samom selu.
stočara iz južne Hercegovine. Decenija- Zadovoljan sam pažnjom od poslodavca. Nadam se da će šutnja o ovom lijepom
ma oni više ne dogone stoku, tako da su Imam sve što mi je potrebno.” selu koje ima sjajne ljudske i prirodne re-
se objekti sami od sebe urušili. Najveći surse zauvijek biti situirana u Duranovom
vrh Visočice, visok 1.967 metara, zove se “MUZEJ ŠUTNJE” “Muzeju šutnje”.
Džamija, a ova planina na sjeveru graniči Nakon šetnje po planini, vraćamo se Vraćamo se u Sarajevo preko Glava-
s Bjelašnicom, na istoku s Treskavicom, a u selo. Od vjetra i sunca dobili smo boju. tičeva, Boraka i Konjica. n

66 1/8/2019 STAV