Page 68 - STAV broj 230

STAJALIŠTA

PROZORSKO OKNO
Zapisi o nekadašnjoj ulemi

“KAKVIH NESTAJE,

TAKVIH NE OSTAJE”

Učeni ljudi, odnosno ulema, zasigurno su nasljednici vjerovjesnika. No, u
Piše: vremenu tribina, putujućih vaiza i raznoraznih slatkorječivih govornika držim
Safet POZDER
da bi bilo itekako korisno prisjetiti se barem ponečeg iz osebujnog blaga
naše nekadašnje uleme koja se nije pretjerano rasipala riječima, ali je zato
na djelu bila pojaka. Rijetki su oni koji sakupljaju i čuvaju to blago, ali ih,
hvala Milostivom, ima, a baš to blago moglo bi biti svojevrsni refresh i nama,
današnjoj ulemi. Ako ništa, mogli bismo se barem zapitati šta mi ostavljamo
iza sebe i hoće li neko, u narednim generacijama, imati materijala da se na
ovakav način pozabavi nama i našom zaostavštinom

afiz Fuad Subašić (Biljani, *** studenti koji će s njim krenuti u Medinu,
Ključ, 1921–1985) putovao je Hafiz Ismet Spahić pričao je kako je u ali samo ako im halali i ne bude se ljutio
iz Zenice za Sarajevo vozom. Gazijinoj medresi u Sarajevu šezdesetih i na njih. Naravno, halalio im je, ali je sve
HNa željezničkoj stanici u Zeni- sedamdesetih godina prošlog stoljeća bilo vrijeme u sebi gunđao.
ci bila je velika gužva, a otpravnik je dao dosta nastavnika nemuslimana. Jednom
znak vozu da krene. Prodavač na šalte- prilikom oformila se komisija za poprav- ***
ru rekao je hafizu da uskoči u voz i kupi ni ispit iz Kiraeta (učenja Kur’ana). U Reisul-ulemi Fehim-efendiji Spahi
kartu kod konduktera. Međutim, voz je komisiji je, pored hafiza Ćamila Silajdži- njemački okupatori poslali su spisak od
stigao u Sarajevo, a kondukter nije dola- ća, sjedio i neki nastavnik Stojan. Jedan petnaest imena sarajevskih mladića pod
zio. Po izlasku iz voza, hafiz je na stanici učenik počeo je učiti u Kur’anu i, kada je izgovorom da su skojevci i da će biti stri-
u Sarajevu kupio kartu i odmah je pode- završio – hafiz ga obori. Zbunjeni Stojan jeljani te se od njega tome tražila podrška.
rao. Prodavač se začudio tome, a hafiz je upita: “Pa, hafize dragi, što obori dete, a Iako nije simpatizirao komunizam, reis
objasnio kako se on neće voziti besplatno tako lepo peva?” Spaho odbio je njemački zahtjev. Najprije
i na tuđi račun. Prisutni su bili zadivljeni. je saslušao njemačkog vojnika, pa je uzeo
Jedne prilike ispravio je profesora *** spisak i pogledao ga, a kada je vojnik oče-
Srđana Jankovića na pismenom ispitu iz Hafiz Smail Fazlić (1909–1985) bio kivao da će reis potpisati, Spaho je uzeo
arapskog jezika, što profesoru nije bilo je na hutbi izrazito rječit i direktan pa olovku i na početku spiska stavio svoje
drago. Profesor je jedva dočekao priliku su njegove hutbe bile vrlo slušane. Jed- ime, čime je poručio da, ako misle strije-
da hafiz pogriješi na sljedećem testu, pa nom, dok je držao hutbu, vidio je mladi- ljati mladiće, prvo trebaju strijeljati njega.
ga je ispravio, što je on mirno prihvatio. ća plavkaste kose koji je zakasnio pa ko- Nakon toga, pokazao je ljutito vojniku pr-
Ipak, za kaznu samom sebi, riješio je da račao preko safova. Ljutito mu je rekao: stom na izlazna vrata.
put od Sarajeva do Zenice pređe pješke. “Ti, Žuti, napolje!”
Kada je došla Uredba o zabrani noše- Jedne prilike pozvali su ga bosanski ***
nja ahmedije, osim u vrijeme vršenja duž- studenti iz Kaira da dođe do Egipta i da Hafiz Halid Hadžimulić postao je ha-
nosti, hafiz Subašić bio je protiv toga pa zajedno s njima ode obaviti hadž. Prihva- fiz kada je imao osam godina. Završio je
je vijest došla i do reisul-uleme Kemure. tio je njihov poziv i izuzetno dugo puto- dva fakulteta i govorio je sedam svjetskih
Reis ga je odlučio pozvati da ga “pomese- vao do Kaira. Znajući da hafiz lahko pla- jezika. Pisao je svoje dnevnike koji su ne-
laju”, a Ðozo ga je upitao: “A šta ako on ne, studenti su se odlučili našaliti s njim, davno objavljeni. Iz njih saznajemo mno-
nas pomesela?” Reis mu je tada poslao pa su nagovorili nekog arapskog bricu da go o nekadašnjem vremenu i prilikama u
rješenje da može stalno nositi ahmediju. ga na foru uspava i da mu obrije i glavu Sarajevu, ali i o samom hafizu. Zanimlji-
Kada je 1983. godine počelo hapšenje i obrve. Naravno, tokom cijelog puta do vo je primijetiti da nama danas često fali
uglednih muslimana, hafiz Halil Mehtić Meke niko mu nije smio ići na oči pa su se vremena, pa i ono malo obaveza koje ima-
upitao je hafiza Fuada Subašića: “Šta nam svi krili. Tek kad su obavili hadž i krenuli mo teško uspijemo završiti. Hafiz Halid
se ovo dešava?, on mu je odgovorio: “Što za Medinu, hafiz je ostao sam i nije znao Hadžimulić piše kako bi u toku jednog
se brineš, šefe? Vazda se pod ključem dr- kuda da ide. Tada mu je prišao jedan Arap dana uspio pročitati cijelu knjigu, učiti
žalo ono što vrijedi.” s devom i rekao da su ga poslali bosanski Kur’an, klanjati sve namaze, pogledati

68 1/8/2019 STAV