Page 55 - STAV broj 251-252

Muris Dizdar

danas je poprilično zanemaren i gurnut na u Stocu, a gimnaziju je pohađao u Mostaru i kao đak tuzlanske gimnazije 1925. godi-
marginu, iako se Mak Dizdar nekada pred- Tuzli. Muris ističe da mu je dedo Muharem ne pjesmama Jesenja kiša u Zagrebačkom
stavljao kao “Hamidov brat”, što je bila umro mlad, pa je brigu o porodici preuzeo ilustriranom listu. U sljedećoj godini objavio
ulazna karta u svijet visoke kulture. Ha- Hamid. “On je praktično izdržavao kom- je dvadesetak pjesama u Novom čovjeku,
mid Dizdar rodio se u Stocu 22. februara pletnu porodicu, već od svoje petnaeste ili pet pjesama u prozi i dvije pjesme u časo-
1907. godine, deset godina prije Maka. Otac šesnaeste godine”, kaže Muris. pisu Zora. Poslije je svoje pjesme i proze
Muharem bio je vlasnik kafane i aščinice, a Hamid je radio i kao službenik Duhan- objavljivao i u Novom Beharu, Gajretu i
majka Nazira, rođena Babović, iz Trebinja, ske stanice u Stocu, zatim kao pisar u advo- zagrebačkom Vijencu. Već se tada javio i
bila je domaćica. Osnovnu školu završio je katskoj kancelariji Jakiše Milkovića, te kao kraćim prikazom Grozdanina kikota Hamze
činovnik u Općini u Stocu. Nemiran i znati- Hume. S nepune 22 godine štampao je
željan, Dizdar se nije mogao skrasiti u Stocu, 1929. godine Arabeske, svoju prvu zbir-
pa od 1930. godine živi i radi kao novinar u ku poezije, koja je od književne kritike
Sarajevu. Uređuje listove Slobodna riječ, Jugo- tada dobila pozitivne ocjene. Hamid je
slavenska pošta, Pravda i Gajret. “Čitao je sve kao pjesnik uglavnom šutio od 1940. do
odreda. Mislim da ni danas nema nekog ko 1954. godine, a tek ga je nova generacija
je više pročitao od mog oca Hamida. Moja takozvanih “tužnih pjesnika” podstakla
sestra je bila šef biblioteke u ‘Napretkovoj’ na ponovno pisanje lirike i traganja za
zgradi. Ona je tvrdila da je samo jedan čo- vlastitim izrazom. Godina 1954. označila
vjek čitao toliko mnogo kao naš otac. Bio je i za Hamida Dizdara vraćanje njegovoj
je to Ibrahim Spahić. A otac – on je uvijek istinski inspirativnoj temi i lirskoj voka-
čitao: pa čak i u krevetu. Kada bi studenti ciji. Te je godine u vlastitoj nakladi izdao
dobili temu da rade magistarske radove i di- zbirku 3 × 8. Lirika. Godine 1944. izdao je
sertacije, profesori bi ih upućivali da odu u knjigu Sevdalinke, koja predstavlja jednu
Arhiv grada Sarajeva i nađu Hamida, a da od najvažnijih knjiga vezanu za očuvanje
će ih on uputiti na literaturu – ma koja tema blaga bošnjačke usmene književnosti. Ha-
da je bila u pitanju. Nigdje se ne spominje midov sin Muris kazuje da je Mak Dizdar
da se moj otac bavio i prevođenjem: sa slo- veoma cijenio mišljenje starijeg brata, pa
venačkog jezika prevodio je knjige za djecu. je i pjesme Kamenog spavača prvo čitao
Dalje, radio je akvarele i grafike. Ilustrirao Hamidu, očekujući njegovo “odobrenje”.
je grafikama prvo izdanje Legende o Ali-paši “Sve što je amidža Mak radio ne bi prošlo
Envera Čolakovića”, prisjeća se Muris. bez konsultacije s mojim ocem. Bilo mu
Posebno je značajan Hamidov knji- je vrlo bitno šta će otac reći o onom što
Hamid Dizdar i Enver Čolaković ževni rad. On se javio u književnosti još je napisao”, kaže Muris.

STAV 26/12/2019 55