Page 14 - STAV broj 266
P. 14
DOBA KORONE
Nemojmo zaboraviti da nije stradala sva privreda. Postoje
preduzeća koja i dalje dobro posluju, a neka čak i bolje
nego prije krize. Sada je vrijeme da svako preduzeće za
sebe pogleda svoje unutarnje rezerve, akumuliranu dobit,
da poveća svoju efikasnost. Država pomaže i nadalje
će sigurno pomoći onim najugroženijim, no važno je
da se svako okrene prema sebi i iskoristi sve unutarnje
rezerve. I preduzeća i stanovništvo
ali s druge strane maksimalno štedjeti on- ekonomske koristi, kako neki naivno i
dje gdje se neracionalno troši, a toga si- brzopleto razmišljaju. Moramo svi biti
gurno ima. Isto tako, može se potaknuti svjesni da bi, kako kažete, manipulacija
privreda kroz povećanje državnih investi- kursa, a zapravo govorimo o značajnoj de-
cija, naprimjer u infrastrukturu ili druge valvaciji, slabljenju kursa KM u odnosu
vidove kapitalne potrošnje vlade. Ovo bi na euro, ne samo bila negacija Valutnog
moglo, donekle, neutralizirati dio očeki- odbora nego bi dovela do rasta inflacije,
vanog usporavanja pa čak i pada ekonom- rasta nepovjerenja u bankarski sistem.
ske aktivnosti uslijed prelijevanja šokova Stoga bi stanovništvo pretvaralo svoje
iz inostranstva i očekivanog usporavanja KM uloge u eure i onda dizalo novac iz
domaće potrošnje. Tome bih dodao mje- banke. To bi bio uvod u valutnu, pa onda
re strukturne politike. Neke od brojnih u bankarsku krizu. Možda su neki zabo-
mjera strukturne politike odnose se na ravili posljedice inflacije i raspada finan-
to da tržište rada bude fleksibilnije, da sijskog sistema bivše države, a dobar nam
se potiče konkurencija među preduzeći- primjer posljedica napuštanja Valutnog
ma, da se poslovno okruženje učini po- odbora može biti Argentina. U januaru
voljnijim tako da se smanje birokratske 2002. godine napustili su fiksni tečaj i to
zapreke, korupcija i slično. Tu su zatim je bio uvod u haos, u ogroman rast siro-
mjere poticanja inovativnosti i kreativ- maštva stanovništva i velike gubitke za SOFTIĆ: Jasno je da je ova kriza došla
nosti. Takvih mjera ima izuzetno mnogo sve ekonomske subjekte. Trebale su go- “izvana” i da je niko nije mogao pred-
i one mogu znatno pridonijeti ekonom- dine da se oporave od tog šoka. vidjeti. Pod time mislim ne samo da je
skom napretku. uvezena iz inostranstva nego i da je na-
Dakle, nosiocima ekonomske politike STAV: Kao neko kome je krizni me- stala izvan sfere ekonomije – virusna
na raspolaganju je niz instrumenata dje- nadžment polje interesiranja, kako ocje- pandemija. Sjetimo se da je kriza 2008.
lovanja kojima mogu olakšati ovu situa- njujete upravljanje ovom krizom koju godine došla iz finansijskog sistema pr-
ciju. Manipulacija kursa u Bosni i Her- niko nije mogao predvidjeti ni u najlu- venstveno u SAD-u i onda se proširila na
cegovini niti je moguća niti bi donijela đim snovima? cijeli svijet. Ova pandemija COVID-19,
kojoj još ne vidimo niti vrhunac, a ka-
moli kraj, jeste kriza bez presedana u
svijetu. Kako se radi o novom virusu,
niti epidemiolozi ne znaju kakav će biti
njen tok, kakva je virulentnost, smrtnost
od tog virusa, kada ćemo imati vakcinu,
niti odgovor na ono najvažnije: kada će
pandemija stati. I zato je upravljanje ta-
kvim krizama vrlo zahtjevno. Smatram
da je nužno svakodnevno adekvatno pro-
cjenjivati situaciju i nadasve biti fleksi-
bilan s mjerama i prilagođavati se gdje
je moguće. Odgovorno mogu reći da je
CBBiH sa svoje strane učinila sve što je
mogla i pažljivo prati situaciju kako iz
aspekta unutarnje organizacije i rada u
CBBiH “na daljinu” ondje gdje to pro-
cesi dozvoljavaju i preventivnih mjera
zdravstvene i higijenske zaštite, tako i
osiguranja upravljanja glavnim funkci-
jama, o čemu sam već govorio.
STAV: Ima li dovoljno novca u domaćim
izvorima koji bismo mogli iskoristiti za
14 9/4/2020 STAV