Page 75 - STAV broj 266
P. 75

Sejjid Imadeddin Nasimi

          POZIV NA SAVRŠENSTVO




                                            “Sejjid Imadeddin Nasimi: stihovi koji pozivaju na savršenstvo”,
          Piše: Hamza RIDŽAL                sastavio: Akram Bagirov, “Blicdruk” d. o. o., Sarajevo, 2020.
              hamza@stav.ba
                                            godine, 238 stranica
         U
                 sakralnoj tradiciji ilahija i kasida
                 u Bosni i Hercegovini stoljećima
                 se uče i stihovi Imadeddina Na-
                 simija, azerbejdžanskog pjesnika
          iz 14. stoljeća. Čuven je njegov tekst Hrku
          srama i prezira na sebe sam obukao, čija se
          prva strofa u našim tekijama danas naj-
          češće uči u originalu, a ostatak teksta u
          prijevodu na bosanski jezik. Iako njegovo
          ime nije zaboravljeno, o samom Nasimi-
          ju u našem se savremenom duhovnom i
          kulturnom ambijentu zna veoma malo.
            Stoga je i potreba za dubljim uvidom u
          Nasimijev život i njegovo djelo bila izra-
          zito velika. Nakon stoljetnog prisustva
          njegova imena i njegovih ilahija u Bosni
          i Hercegovini, dobili smo i izvanrednu
          knjigu posvećenu ovom klasiku sufijske
          poezije. Riječ je o knjizi Sejjid Imadeddin
          Nasimi: stihovi koji pozivaju na savršenstvo,
          na čijem je prevođenju i publiciranju ra-
          dila grupa naših ponajboljih naučnik iz
          oblasti orijentalne filologije. Knjiga je,
          ustvari, zbirka Nasimijevih ilahija i kasi-
          da koju je priredio Akram Bagirov, a uvod   bolje reći, kolektivnom zaboravu. Histo-  azerbejdžansko-turkijskom jeziku”, isti-
          za bosansko izdanje napisala je dr. Amina   rijski izvori potvrđuju da je Nasimi bio   če Kerimli. Detalji o pjesnikovom životu
          Šiljak-Jesenković. Knjiga je publicirana   itekako prisutan. Kako objašnjava Amina   izgubljeni su maglini stvarnosti, legendi
          dvojezično, pa je svaka Nasimijeva pre-  Šiljak-Jesenković, u Gazi Husrev-begovoj   i predaja. Nakon što je pristupio huru-
          vedena pjesma donesena i u izvorniku.   biblioteci sačuvana su čak tri prijepisa   fijskom tarikatu 1387. godine, Nasimi je
          Prijevod s azerbejdžanskog jezika radili   Nasimijeva Divana; njegove ilahije i kasi-  počeo putovati gradovima islamskog svi-
          su dr. Alena Ćatović, dr. Adnan Kadrić i   de zabilježene su u brojnim medžmuama   jeta pjevajući o čudesnim otkrovenjima i
          dr. Amina Šiljak-Jesenković, a prijevod   načinjenim u Bosni za vrijeme osmanske   uzvišenoj Istini do koje je došao. Ulema
          Nasimijevih pjesama s perzijskog jezika   vlasti (u tolikoj mjeri da Šiljak-Jesenković   njegovog vremena smatrala je njegove
          načinio je dr. Elvir Musić.       ustvrđuje kako je “Nasimi u Osmanskoj   pjesme provokacijom, bogohuljenjem
            Uvid u sadržaj Nasimijevih stihova   Bosni bio među najcjenjenijim pjesnicima   koje mora biti kažnjeno.
          ukazuje nam na irelevantnost prostor-  Islamskog Parnasa”); Nasimija u svojoj   Prema predaji koju navodi Kerimli,
          no-vremenskih relacija u nastojanju da   poeziji spominju bošnjački divanski pje-  jedan Nasimijev učenik bio je pritvoren
          se dosegnu i u jeziku uobliče vrhunske   snici poput Vahdetija iz Dobruna i Alau-  i osuđen na smrt jer je čitao Nasimijeve
          dinske Istine. Nasimijeve pjesme, nje-  ddina Sabita Užičanina... Sve su ovo ne-  gazele. Kad je doveden na mjesto egze-
          govi motivi i teme podsjetit će nas na   umoljivi dokazi o prisutnosti Nasimijeve   kucije, Nasimi je izašao iz gomile i sa-
          neke Hallažove, Ibn Arabijeve, Hajjamo-  ostavštine u našoj tradiciji, izgubljene u   općio da je on autor tih stihova. Tako je
          ve i Hafizove stihove, ali i stihove našeg   maglinama naše kulturne historije. Pa ko   spasio mladića, ali je onda sam osuđen
          Vahdetije, Abdurrahmana Sirrije i Ab-  je Nasimi, taj čuveni pjesnik?  na smrt. Čak ni užasno mučenje nije mo-
          dulvehaba Ilhamije. Odgovor na pitanje   Kako u predgovoru piše Tejmur Ke-  glo slomiti njegovu vjeru. Nakon što je
          otkud tolika sličnost u izboru motiva i   rimli, Sejjid Imadeddin Nasimi (1369–  zbog gubitka krvi postao blijed, čuo je
          simbola u pjesmama ovih duhovnih ko-  1417) jedan je od najvećih mislilaca   jednog od egzekutora da ga pita zašto je
          losa, uprkos stoljećima i kontinentima   i uglednika azerbejdžanskog naroda   problijedio ako je Istina u njemu, kako
          među njima, možda je jednostavan: svi   14. stoljeća. “Pjesnik je stvarao i pisao   je to isticao u svojim pjesmama. Na to je
          oni su svoje pjesme pisali u odnosu na   svoja djela na sva tri književna jezika   Nasimi, skupivši posljednje atome snage,
          svevrijeme Vječnosti.             islamskog istoka. Ali najpoznatiji je   odgovorio: “Ja sam Sunce Istine, dižem
            Ova izvanredna knjiga popunjava pra-  po svojim besmrtnim gazelima (krat-  se ka nebesima Vječnosti. A na svome
          znine u našem kolektivnom pamćenju ili,   ke lirske poetske forme), napisanim na   zalasku Sunce blijedi.”    n


                                                                                                    STAV 9/4/2020 75
   70   71   72   73   74   75   76   77   78   79   80