Page 12 - BROJ 54/GODINA II/SARAJEVO 17.3.2016.

NA MJESTU DOGAĐAJA

graditi u saradnji s Fondom memorijala
KS i Ministarstvom za boračka pitanja SVI PROJEKTI MUZEJA O OPSADI
KS. Usvojeno je i idejno rješenje. “Riječ
je o kompleksnom projektu koji predviđa U SARAJEVU
i gradnju spomenika u vidu stilizirane pti-
ce kao simbola slobode. Uz spomenik je
planirana i gradnja Muzeja bitke na Žuči, U sklopu dvanaest potprojekata koje realizira Ministarstvo za boračka pitanja Kanto-
na Sarajevo u okviru projekta “Opsada i odbrana Sarajeva u periodu od 1992. do
višenamjenske sale, kino-dvorane, cvjeća-
re, kao i trga na kojem će se moći okupiti 1995.” nalaze se četiri muzeja: Memorijalni centar Žuč, u okviru kojeg je planirana
izgradnja muzeja, Spomen-obilježje Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine,
više hiljada ljudi tokom obilježavanja važ-
nih datuma. Traju aktivnosti na završetku koji bi podsjećao na događaje u periodu od 1992. do 1995. godine, Spomen-obi-
lježje Muzej opsade i odbrane Sarajeva 1992.-1995., Tunel spasa – Spomenički
glavnog projekta”, kazali su nam iz Općine
Novi Grad. Dodaju da je na mjestu neka- kompleks Tunel Dobrinja – Butmir.
Muzej 105. motorizovane brigade otvoren je na području općine Centar 2011. godi-
dašnjeg Doma kulture na brdu Žuč počela
izgradnja i Spomen-doma oslobodiocima ne na Grdonju u Maloj kuli. Posjetioci se mogu upoznati s historijom odbrane grada
kroz stalnu izložbu ratne opreme koju su koristili pripadnici 105. motorizovane briga-
općine Novi Grad i grada Sarajeva, kojeg
u potpunosti finansira Općina, a koji će de te mnoge druge predmete.
Općina Centar donirala je lokaciju za Muzej opsade Sarajeva – Umijeća življenja
predstavljati ulaz u kompleks Memori-
jalnog centra Žuč. 1992.-1996. – FAMA kolekcija, koji se još nije počeo graditi.
Udruženja građana “Urban” iniciralo je 2015. godine osnivanje Muzeja ratnog djetinj-
Muhamed Švrakić ne misli da je iz-
gradnja Memorijalnog centra Žuč kori- stva. Očekuju da im vlasti dodjele prostorije na korištenje.
sna. “Ne treba praviti milionske projekte,
jer takvi betonski spomenici, kao što su u posjeti Evropskoj asocijaciji u Holandi- osnovne i najstarije institucije kulture,
Vrace, jednog dana zarast će u korov. Zar ji i dali su nam dosta ideja. Vani se prave ustanove s najdužom muzeološkom tra-
nije umjesto ogromnih ulaganja bolje na- živi muzeji koji mogu opisati određeni tok dicijom u zemlji, s namjenski građenim
praviti školu ili nešto korisno za mlade? vremena kroz postavljene figure, razgovor, objektima, kao sto su Zemaljski muzej,
Šta će nama muzej na Žuči? Ko će otići u virtualna dešavanja, postavke, fotografije. Historijski muzej BiH, Umjetnička gale-
njega”, negoduje Švrakić. A ne kao kod nas – stavi eksponat i napiši rija BiH itd.”, ocijenila je Leka.
Komentirajući ostale inicijative, Švrakić nešto ispod”, tvrdi Švrakić. Smatra da je sve projekte, inicijative i
tvrdi da je riječ “o političkom razvodnja- Za razliku od Švrakića, Suada Kapić ideje u vezi s opsadom i odbranom Sara-
vanju”: “Muzej je trebao da bude jedan, pozitivno gleda na sve inicijative. “Mi jeva potrebno objediniti i koordinirati ih
na jednom mjestu, a ko će ga voditi, to je smo slobodna zajednica i ko može izvesti iz jednog centra, resornog kantonalnog
nebitno. Samo da bude neovisan od po- projekt i ima šta pokazati, neka to i učini. ministarstva, naprimjer. I nadležnost, po
litike. Među tim inicijativama nikakva Začuđuje me što niko ni s kim ne sara- njenom mišljenju, treba biti u okviru jed-
koordinacija ne postoji. Naša prvobitna đuje. Sve je moglo stati pod jednu kapu. ne institucije. “Da li će to biti depadans
zamisao bila je da se Historijski muzej Predlagali smo da se za vojnu opsadu na- Muzeja Sarajeva, Historijskog muzeja BiH,
dodijeli borcima. Poslije toga, taj muzej pravi udžbenik prema kojem bi se preda- koji je dao veliki doprinos razvoju mreže
napravio je ratnu postavku koja ne liči ni valo na vojnim institutima u svijetu. To je memorijalnih muzeja u BiH ili, pak, neka
na šta. Muzej opsade i odbrane Sarajeva mogao uraditi neko drugi, a mi smo mogli treća institucija, primjerice, Fond memo-
mogu samo napraviti oni koji su iskusili napraviti vojnu digitalnu mapu sa svim rijala, u čijoj je nadležnosti Tunel spasa, na
opsadu i odbranili Sarajevo.” Švrakić doda- bitkama”, kaže Kapić i dodaje da se nada nadležnima je da odluče. Jedan od prijed-
je da je muzej “Zelenih beretki” primljen kako će druge inicijative osigurati sebi loga jeste osavremenjivanje i proširivanje
u Evropsku asocijaciju muzeja. “Bili smo neophodna sredstva. “Mi smo doslovce koncepcije i uvođenje novih sadržaja u po-
sve nudili: vi dajete lokaciju, mi dajemo stojeću stalnu postavku ‘Opkoljeno Sara-
Alma Leka timove i naći ćemo novac u roku od tri go- jevo’ u Historijskom muzeju Bosne i Her-
dine. Kako god, šta god se desi, ne može cegovine”, pojašnjava Leka i dodaje da bi,
se ponoviti tih 5.000 anketa napravljenih ako se inicijative ne realiziraju iz jednog
još 1996. godine. Ljudi zaboravljaju. Ono centra, moglo doći do finansijskih i dru-
što mi imamo nastalo je dok su sjećanja gih zloupotreba i manipulacija.
bila svježa”, ističe Kapić. Ona napominje da ni u mnogo uređe-
nijim državama od Bosne i Hercegovine
TREBA LI GRADITI NOVE MUZEJE uspješan rad ovakvih i sličnih institucija
DOK STARI PROPADAJU nije moguć bez redovne podrške države:
Alma Leka, sekretar i muzejska savjet- “Nemoguće je institucije ovakvih profila
nica u Međunarodnom muzejskom vijeću održavati samo od projekata. One trebaju
(ICOM – Nacionalni komitet za BiH), kaže imati stalan izvor prihoda preko javnog
da je svaka ideja o obogaćivanju kultur- budžeta da bi mogle organizirati i plani-
nih sadržaja, kao što su osnivanje muzeja rati rad, popunjavati svoje fondove i na
i zbirki, dobrodošla. “Ovakve ideje i osni- dostojanstven i civiliziran način obav-
vanja navedenih institucija predstavljale ljati svoju djelatnost.” Leka je podsjetila
bi i doprinos promicanju kulture sjećanja da su po svojoj prirodi muzeji neprofitne
u bosanskohercegovačkom društvu. No, u institucije, sto je i naglašeno u definiciji
isto je vrijeme i apsurdno govoriti o grad- muzeja ICOM-a, koja je od 1946. godine
nji i osnivanju novih muzeja i muzejskih dograđivana praćenjem razvoja muzeja i
zgrada u gradu u kojem propadaju temeljne, njihove uloge u društvu. n

12 17/3/2016 STAV