Page 56 - STAV broj 182
P. 56
DRUŠTVO
Poreču prenio tekst s naslovom i rečeni- Mustafa i Slađana svojeručno dodavali kamenje ispred zidi-
com koja joj je pogrešno pripisana (Kustu- na kako bi izgledalo da je riječ o crkve-
ricin lažni Kamengrad za mene je nova vrsta Amela nom portalu pravoslavnog hrama. “Ovdje
genocida), a koji diskreditira cilj njenog i goveda imaju pravu da kažu da je ovo
filma, svodeći ga samo na “Andrićgrad”, na području ove općine porušeno deset njihovo, jer su ovdje došli prije nas, prije
dok je zapravo riječ o sistematskom bri- džamija. Totalno porušeno. Paljenjem i državne komisije, prije radnika zavoda iz
sanju i krivotvorenju historije u RS-u, čiji postavljanjem dinamita na ostatke koje Banje Luke. Tako da svako ima pravo na
je ovaj kulturni centar ili etnoselo samo vatra nije uspjela uništiti. Svugdje smo dio ove prošlosti koja bi trebala da bude
jedan segment. pronalazili ostatke istog eksploziva, što zajednička. Mislim da je ovdje u pitanju
dokazuje da su to radili profesionalci koji pokušaj jednostranog svojatanja prošlosti
“Film pokušava ispitati stanje posli- su dobili taj zadatak.” i bojim se, na kraju krajeva, da ne poku-
jeratnog društva koje, prepisivanjem i šavaju da falsificiraju, da se tu pojavi pra-
falsificiranjem svoje vlastite historije, a Ef. Hodžić zatim odlazi do porušene voslavna crkva i da kažu: ‘Od nas počelo,
kroz promociju teokracije, uspostavlja džamije čija je rekonstrukcija tada još uvi- s nama se završilo’”, govori ovaj trebinj-
nove nacionalne i vjerske temelje na po- jek bila u toku, a čiju su obnovu finansirali ski imam i zaključuje riječima: “Kad bi
ricanju i brisanju kolektivnog pamćenja”, trebinjski Bošnjaci iz dijaspore. “Vidite kamen mogao da govori...”
objašnjava Lazar. Na pitanje da li njen šta je ovdje interesantno. Na ovoj strani
film na neki način predstavlja odgovor i zida nema prozora. Ona strana također BOŽE, ZAŠTITI
na politiku predsjednika Republike Srp- nema prozora. Nema nikako prozora u PREDSJEDNIKA MILORADA
ske Milorada Dodika, kojeg također spo- projektu ove džamije. Ova ima, ali bit će
minje u filmu, Florence odgovara: “Kao postavljeni tek na ovoj visini. To je tako “Ortodoksna vjera je uspjela ovdje
umjetnik koji se ne bavi politikom, ni- moralo da se radi iz sigurnosnih razloga, preživjeti uprkos ugnjetavanju. Turci su
sam u dobrom položaju da znam na šta jer ako je prozor nisko, onda neprijatelj prisiljavali na prihvatanje islama, pa su
moji filmovi reagiraju. Radije radim na ulazi lagano. Eto, prinuđeni smo ovako neke srpske vođe prešle na islam zbog
izgradnji fragmenata stvarnosti koje sva- graditi”, objašnjava u filmu ef. Hodžić. vlastite koristi, prije nego što su se vra-
ko može rekonstruirati.” tili svojoj religiji” kaže turistički vodič u
Upravo on, u nastavku filma tokom Trebinju, te zatim odvodi turiste ka vjer-
Nakon prologa u kojem je prezenti- obilaska trebinjskih kamenih ruševina, noj replici kosovskog manastira Gračani-
rano iskopavanje, prebacivanje i obrada objašnjava i pokazuje kako su arheolozi ca. Režiserka ubrzo predstavlja mladića
kamenja koje će zatim biti ugrađeno u koji zatim započinje lični monolog o sred-
“Andrićgrad”, a što upravo simbolizira njovjekovnoj državi i “zlatnom periodu”
uništavanje Bosne i Hercegovine od 1992. srpske historije.
do 1995. godine, te prisilno raseljavanje
bošnjačkog stanovništva, režiserka film za- “Mi smo imali jako uređenu državu.
počinje u džamiji, namazom, a zatim gle- Imali smo žensku školu koju je Jelena
daoce upoznaje s Huseinom ef. Hodžićem Anžujska osnovala, u ono vrijeme kada je
(bez potpisa imena) koji se vratio u Tre- Evropa bila nepismena, ako ćemo pravo
binje, gdje sprečava definitivni nestanak reći. Kad je Richard Lavlje srce prolazio
svog naroda i svoje vjere, dok vlastitim kroz Srbiju, pa je trebao sa Stefanom
rukama gradi džamiju. Njemanjom da potpiše nekakav dogovor,
“Urbicid u Trebinju je počeo na ovom
objektu (pokazuje fotografiju kuće) 1992.
godine, dok rat još zvanično još nije po-
čeo. Ova kuća je izgorjela. Ona je bila
nacionalni i kulturni spomenik”, zapo-
činje ef. Hodžić svoju životnu priču te
nastavlja: “Kad sam vidio konkurs da se
u Trebinju traži imam, prijavio sam se.
Bio sam jedini kandidat, primljen sam i
došao sam odmah u aprilu 2001. godine.
Tek kada sam došao ovdje, shvatio sam
da se desio urbicid. Ustanovio sam da je
Efendija Hodžić
56 30/8/2018 STAV
