Page 23 - STAV broj 311

globalnom planu. Njegov se izbor općenito prema vlastitim liberalnim uvjerenjima i Irana u regiji, što nije bila intencija ame-
tumači kao povratak Amerike na svjetsku vrijednostima. ričke administracije, ne ulazeći u raspra-
scenu kao odgovorne velesile koja je bila Kritičari eksponente ove škole mišlje- ve da li je to za regiju dobro ili loše, jer to
na određen način pasivna, pa čak i mar- nja također pejorativno nazivaju “blob”, ovisi o personalnim uvjerenjima i vrijed-
ginalizirana iz mnogih važnih svjetskih podrazumijevajući pritom čitav konglo- nosnom sistemu posmatrača.
dešavanja s obzirom na to da je prethodna merat visokorangiranih liberalnih dužno- Predsjednik Biden Ameriku želi po-
administracija bila okrenuta ka rješavanju snika američkih ključnih ministarstava, novo učiniti velikom i najvažnijom, i to u
unutrašnjih američkih ekonomskih pitanja. agencija, medija i istraživačkih i lobistič- smislu njenog povratka aktivnom sudjelo-
Činilo se da Trump, čiji je moto bio “uči- kih think tankova u Washingtonu. Oni će vanju u globalnoj politici, ali ne, kako to
niti Ameriku ponovo velikom”, Ameriku dominirati američkom vanjskom politi- navode neki analitičari, kao produžetak
vodi ka izolacionizmu, kako je to njegova kom više od dvije decenije, preciznije, od interesa Izraela – za što optužuju Trum-
izborna baza priželjkivala. Inače, Amerika 1989. do 2014. godine, kada se javlja otpor pa – već kao Sjedinjene Američke Drža-
nikad u svojoj modernoj povijesti nije bila američkom globalnom intervencionizmu. ve. Ironija je, međutim, da administraci-
više polarizirana kao u vrijeme Trumpo- Ovaj period naziva se i erom dominacije ja Joea Bidena, iako tvrdi da želi oživjeti
vog predsjedničkog mandata. liberalne hegemonije u američkoj vanjskoj nuklearni sporazum s Iranom, još nije
politici. Tu hegemoniju, ovo treba naglasi- voljna ukinuti sankcije Teheranu, koje
IZMEĐU IZOLACIONIZMA I ti, provode podjednako, iako u različitim je Trumpova administracija uvela nakon
INTERVENCIONIZMA nijansama, obje velike američke političke povlačenja SAD-a iz sporazuma. Drugim
U Americi su kroz historiju sve vrije- grupacije – i demokrati i republikanci. Ra- riječima, Joe Biden želi iskoristiti sankcije
me postojale i nadmetale se dvije snažne zlog tome jeste što njihove redove popu- iz Trumpove ere kako bi izvršio dodatni
škole mišljenja o njenoj vanjskoj politici njavaju ideolozi i dužnosnici, poznati kao pritisak i zavrnuo ruku Iranu i primorao
i o odnosu prema ostatku svijeta. Prva je neokonzervativci (neocons), među kojim su Teheran da se u potpunosti počne ponašati
škola realizma (strukturalnog realizma ili i nekadašnji trockisti, socijalisti, potom- u skladu sa sporazumom, bez obzira na to
neorealizma) u međunarodnim odnosima, ci imigranata iz Rusije, Istočne Evrope i što Iran dugo vremena nije želio iskoristiti
koja se protivi američkom vojnom inter- baltičkih zemalja koji su baštinili izrazito mehanizme ugrađene u sporazum koji mu
vencionizmu i uplitanju u vojne sukobe ljevičarski, ali ipak antikomunistički sen- sasvim legalno omogućavaju da poduzme
širom svijeta, pogotovo u regijama u ko- timent prema SSSR-u. Mnogi od njih bili protumjere ako bude izigran, a izigran je
jima nisu direktno ugroženi vitalni naci- su inspirirani političkim idejama Henryja od Trumpa.
onalni interesi Washingtona. Ekstremni- Jacksona, američkog demokratskog poli- Iran je tek nakon ubistva Kasima Su-
ji eksponenti ove škole mišljenja često se tičara koji je bio izrazito antikomunistič- lejmanija počeo intenzivnije obogaćivati
označavaju kao zagovornici izolacionizma. ki orijentiran. uran u znak odmazde na američko pona-
U političkom smislu, posljednjim izdan- šanje. Trump je putem strategije maksi-
kom ove škole realizma u vanjskoj politici TRAŽE SE NOVI USTUPCI malnog pritiska pokušao natjerati Iran da
smatra se administracija Georgea Herberta Ipak, republikanci u tome dominiraju, ponovo sjedne za pregovarački stol kako
Walkera Busha (Busha starijeg). Njegova posebno u vrijeme mandata Georgea W. bi iznova pregovarao o novom aranžma-
administracija intervenirala je samo kako Busha, čija je administracija pokrenula nu koji bi zadovoljio Izrael i Trumpovu
bi povratila suverenitet Kuvajta, nakon što dva velika američka rata, u Afganistanu administraciju. To bi značilo da se Iran
je ovu zemlju okupirao režim Saddama 2001. i Iraku 2003. godine. Procjenjuje se odrekne razvoja balističkih raketa koje
Husseina, ali Bush nije išao tako daleko da su ova dva rata, koja još nisu potpuno Izrael i arapski susjedi Irana vide kao pri-
da svrgne i Saddamov režim u Bagdadu. okončana, nakon dvije decenije, američke jetnju, te da odustane od svoje aktivističke
To će tek poslije učiniti administracija poreske obveznike koštali više od sedam politike u regiji koju Washington, Izrael
njegovog sina 2003. godine. hiljada milijardi dolara. Sudeći prema re- i neki arapski susjedi vide kao miješanje
Druga je tzv. idealistička, aktivistička, zultatima oba rata, ni jedan nije postigao u unutrašnja arapska pitanja, dok to Iran
intervencionistička škola mišljenja i prakse svoj cilj. U Afganistanu bi moglo doći do smatra legitimnom odbrambenom politi-
koju karakterizira idealizam koji je pokazi- povratka talibana na vlast u nekom obli- kom u obliku strateške dubine koju kori-
vao predsjednik Wilson, te se ona također ku, a rat u Iraku proizveo je jedan od na- sti utjecajem i prisustvom u Iraku, Siriji
naziva vilsonijanskom. Radikalniji kriti- jekstremnijih pokreta – ISIL, a Irak nije i Libanu. Biden, dakle, želi iskoristiti iste
čari ocjenjuju je “neoimperijalističkom”. uveo u zapadni tabor već je ojačao poziciju one mehanizme koje je uveo Trump kako
Ova škola Ameriku vidi kao eksponenta i
zaštitnika ljudskih prava, slobode, demo- Robert Malley na
kratije i kapitalizma bilo gdje u svijetu. pregovorima s iranskom
Nakon urušavanja bivšeg Sovjetskog delegacijom u Švicarskoj
2015. godine
saveza, pada Berlinskog zida i američkog
trijumfa u nadmetanju sa SSSR-om, ko-
jim je kulminirao tzv. hladnoratovski su-
kob, Amerika je postala najmoćnija sila na
svijetu, bez premca i ozbiljnog protivnika.
Njena sila bila je tako velika da ju ni jedna
zemlja, niti pak kombinacija grupe zema-
lja u nekom savezu, nije mogla ugroziti.
Protagonisti ove škole mišljenja u
vanjskoj politici shvatili su da na raspo-
laganju imaju enormnu ekonomsku i voj-
nu moć i odlučili su je početi koristiti slo-
bodnije i komotnije kako bi svijet kreirali

STAV 19/2/2021 23