Page 45 - STAV broj 191
P. 45
Abdest u logoru Wünsdorf
Crvena dzamija u Schwetzingenu
Oni su tražili mogućnost prakticiranja sultan Mehmed V u Istanbulu je pozvao i muzike stranih vojnika u 26 njemačkih
obreda za svoje vjernike u ratnom zatvo- muslimane na sveti rat protiv Rusije, En- logora. Korištena je tada najsavremenija
ru, čak i ako su se borili na neprijatelj- gleske i Francuske na insistiranje Rajha. tehnologija, gramofoni i fonografi. Nakon
skoj strani. Njemački ministar vanjskih Kampanja oglašavanja u logoru Wüns- kraja rata 1918. godine, više od 2.600 fo-
poslova i tadašnje vojne vlasti, koji su dorf nije prošla onako kako je zamišlje- tografija pronađeno je u logoru. Pjesme
finansirali gradnju drvenog objekta po- no. Od 16.000 zatvorenika u dva zasebna zatočenika koje su tada snimljene danas
dignutog za samo pet sedmica, također logora za muslimanske zatvorenike, koji su pohranjene uglavnom u Etnološkom
su željeli iskoristiti priliku da demon- su 1914. godine podignuti u blizini Ber- muzeju u Berlinu ili arhivirane u arhivi
striraju stranim zemljama progresivnu lina, njih samo 2.000 bilo je uvjereno da Sveučilišta Humboldt. Za nauku su ti za-
toleranciju Rajha. Na otvaranju džamije se trebaju pridružiti snagama Antante u pisi neprocjenjivi jer često predstavljaju
svećenik Muhammad al-Hidr Husain za- ratu protiv britanskih i francuskih snaga prve dokumentirane zvukove nekog je-
počeo je svoju propovijed hvaleći cara i na Arapskom poluotoku. zika ili etničke skupine.
moć oružja. Propagandni govor u korist
njemačkog osmanskog vojnog saveza ka- Ono što je posebno zanimljivo jeste či- Nakon završetka Prvog svjetskog rata i
snije je štampan na arapskom, ruskom i njenica da su, osim propagandi, zatočenici oslobađanja svih zatvorenika, džamiju su
tursko-tatarskom jeziku i objavljen pod u kampovima bili podvrgnuti etnološkim upotrebljavali uglavnom ruski ratni zaro-
naslovom El Dschihad, a tekst je objavila ispitima. Mnogi tadašnji Evropljani gle- bljenici koji se nisu htjeli vratiti u svoju
njemačka logorska uprava. dali su na njih kao na nekakve egzotične građanskim ratom razorenu zemlju. Po-
narode uvjerene u svoju kulturnu i kultu- hodili su je i muslimani koji su ostali u
Džamija Wünsdorfer, koja je imala rološku superiornost. Fotografije nastale Njemačkoj i naselili se u glavnom gradu,
mjesta za više od 400 vjernika, bila je otvo- u to doba u logoru odražavaju kolonijalni udaljenom oko 40 kilometara od logora.
rena danju i noću za zatvorenike. Koristili i rasistički način razmišljanja fotografa. Godine 1923. tu je zaklan kurban i o tome
su je ne samo za namaze, džumu ili ostale Tonski zapisi zatočenika koje je snimila je pisao Berliner Morgenpost. Godinu dana
vjerske blagdane, u njoj je obavljana vjer- Kraljevska fonografska komisija, koju je ranije, berlinski pisac Erdmann Graeser
ska pouka, studirao se Kur’an i gasulili 1915. osnovalo prusko Ministarstvo kultu- opisao je džamiju i njezinu okolicu na
se mrtvi. Već 14. novembra 1914. godine re, imalo je za cilj dokumentiranje jezika romantičan način. Međutim, romantici
STAV 1/11/2018 45
