Page 53 - STAV broj 421

UZ RAMAZAN SE VALJA IFTARITI ILI MRSITI
Čuo sam svojevremeno od naše uleme da nije džaiz govoriti „omrsio mislim da se danas može reći sljedeće. Mrs u savremenom bosanskom
sam se“ u vrijeme kada se uz ramazan posti, već da treba govoriti „if- jeziku označava proizvode od mlijeka: sir, kajmak, maslo. Prvobitno je
tario sam (se)“. Ovo tumačenje zasniva se na mišljenju da pripadni- ova riječ označavala masnu hranu životinjskog porijekla, ali se to kasnije
ci kršćanskih zajednica upotrebljavaju izraz omrsiti / mrsiti se prilikom protegnulo na masne mliječne proizvode, a onda se poopćilo na mliječ-
prekidanja posta u svojoj tradiciji te da muslimani trebaju precizirati ne proizvode, kako se to danas shvata. No, porijeklo ove riječi ima veze
način svoga načina prijekida posta. Svakako, pitanje termina mrsiti se s prasl. oblikom *mьrsъ, što znači griješiti, a što je posebno zanimljivo s
i iftariti se obavezno povlači i pitanje termina posta, koji se u arapskoj obzirom na semantičku vezu koja postoji između griješenja i mršenja, jer
jezičkoj tradiciji, kao i u nekih drugih muslimanskih naroda naziva savm je prijevremeno prekidanje posta – grijeh. Svakako je kasnije ovo zna-
/ saum, odnosno sijam, ili npr. turski oruč. Zanimljivo je da u narodu čenje preneseno na sami čin prekidanja posta, bez obzira na to je li na-
ove riječi nisu zaživjele nego se koristi stara leksema koja ima upored- mjerno ili nenamjerno prekinut. Također, istina je da katolički i pravoslavni
nice u ie. jezicima, kao što to npr. potvrđuje stvsnj. fasto, engl. fast i vjernici imaju mrsne i posne dane. U posnim danima se podrazumijeva
sl., što je u bos. dalo post – gdje je f zamijenjeno s p, a došlo je i do sustezanje od mrsnih proizvoda: masti, mesa, ulja, mlijeka, jaja. Eh sad,
promjene vokala a s o u korijenu riječi. Da situacija bude još zanimlji- pošto je takva situacija s kršćanskim zajednicama, trebalo bi malo otići i
vija, kod nas postoji i prezime Festić, što bi moglo upućivati na staru u historiju naše Crkve bosanske, koja je svoje sljedbenike dijelila na mr-
vezu s germanskim jezicima, ali zato ima i prezime Oruč ili Oručević, sne i nemrsne, tj. posne ljude. Znači, mrsni ljudi bili su obični puk, koji se
dok su prezimena s oblikom sijam sporna sa stanovišta etimologije. hranio kako se hranio, a ovi drugi bili su na višoj vjerskoj deredži. Otud
No, vratimo se mrsu odnosno mršenju, koje ima značenje „prekidanja je moguća konekcija u upotrebi ovih značenja danas u odnosu na stari-
posta“. Prije toga, treba pokušati objasniti razliku između izraza omrsiti je stanje. Kod nas, kad se danas kaže da se neko omrsio, upravo znači
(se) i iftariti (se), što je i danas živo u jeziku. Iftariti znači prekinuti post „prekinuo post“, bilo da je to na vrijeme ili prije vremena. Jednostavan
hranom i pićem, u akšamski vakat, pri čemu ovo značenje podrazumi- primjer toga uz ramazan jeste činjenica da oni koji odu na akšam-na-
jeva trajanje i završetak jela (svojevrsne večere) i podrazumijeva tako- maz u džamiju dobiju obično hurmu ili čašu vode kako bi se omrsili, tj.
đer namjerno prekidanje posta u regularno vrijeme. Glagol omrsiti se prekinuli post, te otišli na namaz, i u toj situaciji nikada se ne kaže: *Haj-
podrazumijeva isključivo prijekid posta, ali ne znači završiti s jelom, već de da se iftarimo!, već isključivo: Hajde da se omrsimo!“. Ako je riječ o
isključivo prekinuti post (npr. Jesi li se omrsila – jesi li prekinula post prijevremenom prijekidu posta, ono ima veze s onim starim značenjem
vodom ili hranom; a Jesi li iftarila – jesi li završila s objedom). Pored „ogriješiti se“, a ako je na vakat, onda „omrsiti se“ ima preneseno zna-
toga, omrsiti ima još jedno značenje koje ga jasno razlikuje od glago- čenje za koje smo rekli: „prekinuti post“, a što je izvedeno iz starijega
la iftariti: namjerno ili nenamjerno prekidanje posta u vrijeme kada za značenja jedenja „jake, masne hrane“.
to nije vrijeme, tj. kada nastupi akšam. Prema tome, razlike u značenju Na kraju, treba spomenuti još jednu uporednicu – riječ u čijem je kori-
ovih dvaju glagola posve su jasne i nije ih moguće međusobno mije- jenu -mrs-, npr. za-mrs-i-ti nešto, npr. konce, što znači spetljati, zapet-
njati ili mahsuz izbacivati. ljati konce u čvorove, kučine koji se ne mogu lahko raspetljati, ili mogu
Osim toga, argument da neka leksika vodi svoje porijeklo iz tzv. kršćan- s teškom mukom. Ako je to tako, onda to mršenje u značenju zamrsiti
skog diskursa nije utemeljen jer je leksika slojevita tako da ona ide u podrazumijeva kvarenje osnovne funkcije elemenata, a to je, čini se, u
prastara vremena dok naši preci nisu bili ni kršćani a kamoli muslimani. vezi sa značenjem pogriješiti, prošireno po principu polisemije, jer sva-
Da ne kažemo da je jezik stariji od određenih kulturoloških formi koje ko kvarenje jeste pogrešno. A frazeološki izraz: pomrsiti račune – ima
mi volimo uobličavati i davati im svoja značenja. No, to svakako treba novo, izvedeno značenje. Nećemo valjda dozvoliti da sami sebi mrsimo
shvatiti uvjetno, jer jezik prati društvo. Kada govorimo o mršenju i mrsu, račune uz mubareć dane.

SEDAM DANA U KONTINUITETU: SEDMICA, HEFTA, NEDJELJA ILI TJEDAN

U bosanskoj jezičkoj praksi i leksikografiji više je u metonimijskom postupku prošireno zna- neke sportske ili takmičarske ekipe i sl. Postoji
je riječi kojima se označava vrijeme od sedam čenje na sedam dana, ali ne zbog završetka i izraz hefta, koji je poprilično rasprostranjen u
uzastopnih dana, za što je uobičajeno da po- već zbog starijeg početka računanja kontinu- govornom jeziku i narodnim govorima. Razlog
činje ponedjeljkom a završava nedjeljom, iako iranih sedam dana. Nedjelja u značenju sed- njezine rasprostranjenosti ne možemo znati, ali
sami dani i njihovo značenje upućuju na to da mice zbog toga je pozicijski ograničena na se može pretpostaviti da je ova riječ shvata-
njihovo računanje započinje od nedjelje. U va- kolokaciju s imenicom dan – nedjelja dana, na kao turcizam pa je u govoru, posebno kod
njezičkoj stvarnosti ovaj kontinuitet od sedam iako se u nekim kontekstima može prepozna- Bošnjaka, donekle i markirana. Da ironija bude
dana naziva se različitom imenima: sedmica, ti značenje sedmice, a isto tako može nekad veća, riječ hefta jeste došla preko turskog, ali
hefta, nedjelja, a u posljednje vrijeme ponekom izazvati zabunu, npr. Iduće nedjelje bit ću u je ona porijeklom iz grč. jezika i doslovno znači
se omakne i tjedan. No, ovaj oblik tjedan nema Neumu može značiti dvoje: dan i sedmica. sedmica. Tako možemo shvatiti da je sedmica
veze s bosanskim jezikom i prostorom Bosne, U našim školskim programima i terminologi- ustvari prevedenica hefte, a njezina starost za-
već se radi o dijalekatskom kajkavskom obliku ji dosta je frekventna i gotovo prevlađujuća sad je teško povjerljiva, iako bi moglo biti da je
koji je dignut u rang standarda hrvatskog je- sintagma Dječija nedjelja, tj. prva sedmica hefta čak starija od sedmice, mada to nije pot-
zika, iako ima i nekih drugih slavenskih jezika od ponedjeljka u oktobru, pri čemu je teš- puno jasno. U svakom slučaju, kada govorimo
u kojima se javlja varijacija ovog oblika, kao ko razumjeti zašto nema više Dječije sedmi- o rasprostranjenosti, frekventnosti, te norma-
npr. slov., češ., polj., slovač., ukr., bjrus. Kod ce, da ne kažemo Dječije heftice. Također, u tivnom i dijalektalnom statusu, u bosanskom
nas se također sporadično može čuti ili pro- praksi je vjerovatno najrasprostranjeniji oblik je na prvom mjestu sedmica, pa onda hefta,
čitati oblik nedjelja, koji još postoji po svemu sedmica u značenju sedam uzastopnih dana dok su nedjelja i tjedan dio leksičkog naslijeđa
sudeći u rus. i mak., koji je, generalno uzevši, od ponedjeljka do nedjelje. Ovaj izraz dobar susjednih jezika i neće biti čudo ako nam i ove
došao s istoka i znatno je rjeđe u upotrebi, je jer direktno kroz oblik tzv. brojne imenice riječi značajnije zažive u jeziku. A uz ramazan,
kako u organskoj, tako i u drugim vidovima upućuje na kategoriju sedam dana, ali je nje- ustezanje od jela, pića i sramnih i nepreporu-
jezičke komunikacije. Nedjelja je, u principu, zina „mahana“ u tome što sedmica može biti i čenih djela traje od prvog dana prve sedmice
rezervirana za ime jednog dana, a vjerovatno nešto drugo, npr. ocjena ili npr. broj na dresu do posljednjeg dana četvrte hefte.

STAV 31/3/2023 53