Page 13 - STAV broj 155
P. 13
i tjera u kulturološke okove “pozitiv- Nije demokratski neopravdano kreiranje nezavisnih lista
ne” diskriminacije do nivoa samonega- i nezavisnih blokova koje u pravilu čine odmetnuti i, s
cije. Radi se o vrsti kulturološkog rata obzirom na svoju golemu ambiciju, nerealizirani političari
gdje se promoviraju vrijednosti koje su iz većih stranaka u Federaciji BiH, no, s obzirom na krhkost
u stalnoj konfrontaciji s onim tradici- sistema, upravo su takvi lahki plijen i izvjestan cilj djelovanja
onalnim, što se direktno odražava i na izvršitelja specijalnog rata. Njihova ambicija i želja za
političku situaciju. dokazivanjem i osvetom može biti tačka preko koje ih se
može koristiti u specijalnom ratu, a da toga nisu ni svjesni,
Rezultat takvog stanja jesu i za Boš- nudeći im se finansijska, politička i medijska podrška za
njake samoubilačke tendencije koje se vrijeme njihovih političkih kampanja. Jednom kada uđu u to
pojavljuju u ionako slabašnom bošnjač- kolo, veže ih se za njihovog “sponzora” i njegove interese.
kom nacionalnom nevladinom sektoru. Ako su pritom skloni korupciji, tek ih se tada ucjenjivačkim
Primjećujemo da lideri bošnjačkih na- metodama može usmjeravati u željenom smjeru
cionalnih udruga bježe od nacionalnog
(sic!) te, umjesto za svoju zadanu misiju se na kušnju raznim oblicima manipu- odigrala SDA na čelu s Alijom Izetbe-
prirodnog bošnjaštva, promoviraju bo- lacije kojoj je očito podložna bošnjačka govićem. Ljudi se još uvijek živo sjećaju
sanstvo, ali ne kao nadsistem i pozitivnu intelektualno-kulturna elita. proživljenog i doživljenog te mogu ma-
pojavu objedinjavajuće ideje za sve građa- nje-više napraviti realan i zdravorazum-
ne BiH, nego kao neprirodno nacionalno BOŠNJAČKA JAVNOST JOŠ UVIJEK ski politički izbor. Upravo je zato lik i
opredjeljenje koje ujedno dodatno iritira NIJE KIDNAPIRANA djelo Alije Izetbegovića, kao simbol te
druga dva naroda. Bošnjaci su vjerovat- borbe, pod stalnim napadima i pokuša-
no jedini narod Evrope koji do sada nije Na Zapadu je promjenu, prije svega, jima diskreditacije. One koji to čine tre-
uspio proizvesti temeljne knjige o vlasti- donio eksplozivan rast važnosti interneta ba s velikom sigurnošću okarakterizira-
tom identitetu; leksikone i enciklopedi- i društvenih mreža kao medijskih platfor- ti kao ljude koji su izvršioci specijalnog
je, historije jezika i književnosti, koje su mi gdje se svojevrsna pobuna tihe većine rata protiv Bošnjaka. Naravno, pritom u
drugi narodi započeli najkasnije u 19. mogla konačno manifestirati i artikulirati. ovu kategoriju ljudi ne svrstavamo one
stoljeću, a s obzirom na to da su nacije i Medijski monopolisti izgubili su efektiv- koji osuđuju preveliku dozu idealizacije
njihovi kulturni identiteti u nastajanju, nu kontrolu (kao i svaki osjećaj za mjeru), Alije Izetbegovića, jer je i on sam, pre-
pišu ih do danas u stalnom nadopunjava- i to je izazvalo i izaziva kontraefekt širih ma dostupnim izvorima, osuđivao takve
nju i obnavljanju. S obzirom na to da je slojeva društva koji osjećaju da su njiho- pokušaje glorifikacije njegovog lika, kao
tek 25. godina od kada su Bošnjaci vratili vi svjetonazori i vrijednosti isključene iz praktični musliman smatrajući da to nije
svoje ime i počeli “disati” kao narod ko- tako kreiranog mainstreama, a da im se imanentno islamu.
jeg se više ne može radikalno prisvajati i istovremeno nameću vrijednosti elitne ma-
nijekati, ne treba čuditi da su još uvijek njine. To je posebno slučaj s omladinom Međutim, još od završetka odbram-
u izrastanju. koja pripada kulturološkoj većini, a koja benog rata spomenute tekovine, vrijed-
je informatički pismena i ima redovan nosti pa i samo kolektivno sjećanje jesu
Međutim, čudi nas situacija u kojoj pristup informacijama van mainstream pod konstantnim (i dobro finansiranim)
detektiramo da se specijalni rat protiv medija. Otpor je bio u početku sporadičan napadom gdje se nastoji obezvrijediti
Bošnjaka vodi i radikalnim narativima i usporen da bi se zatim širenjem ubrzao. svaka pozitivna pojava vezana za SDA, a
nijekanja njihovog autentičnog identi- Ovdje možemo pronaći podosta paralela time i vrijednosti za koje se smatra da im
teta (jezik, književnost, historija općeni- sa situacijom u kojoj se nalaze Bošnjaci i je SDA bila katalizator, poput bošnjačkog
to), a da se zapostavlja ulaganje upravo to tzv. obični apolitični građani, koji osje- političkog suvereniteta, neovisnosti, pro-
u sektor kulture. Ulaganje pretpostavlja ćaju medijsku okupaciju u kojoj se nalaze, moviranja identitetske posebnosti, vjer-
pažljivi izbor odgovornih kadrova, a tek kojoj smetaju negativistički, defetistički i skih sloboda itd. Objektivni faktori po-
potom može doći sistemska finansijska zlonamjerni narativi koji joj se serviraju, put protoka vremena i ljudskog zaborava
potpora. Dio naših kulturnih poslenika koja je vrlo negativno raspoložena prema doprinose ovom fenomenu. Činjenica je
neprestano će vikati: “Fali nam para”, a stereotipizaciji tzv. crvene buržoazije, koja da negativna propaganda, ne samo direk-
istodobno će promovirati potrebu za in- ih nekažnjeno naziva primitivcima i selja- tno protiv SDA, njenih simbola i ličnosti
ternacionalizacijom kulture na lokalnoj cima jer, primjerice, glasaju za SDA, koja vezanih za nju nego i vrijednosti koje se
razini Kantona Sarajevo. Komičnost ili, stenje pod pokušajima da joj se ograni- vežu za SDA, postaje sve ozbiljnija i sve
pak, tugaljivost ovakvih izjava proizlazi či pravo na javnu riječ i da joj se naredi prisutnija u kolektivnoj svijesti te se po-
iz namjernog nerazumijevanja činjeni- šta je prihvatljivo da misli i kako da gla- kušava pretvoriti u neku vrstu pomodar-
ce da ništa (inter)nacionalno ne može sa, ali koja ne zna i ne može artikulirati stva. Tome pridonose oni koji su ratne
imati takav status ako pritom nije naci- ove sentimente jer bukvalno nema gdje. 1993. godine bili aktivni nosioci onoga
onalno, a zatim da čuvanje i njegovanje što je bio pokušaj državnog udara i pre-
nacionalnih vrijednosti nije sinonim Iako je javno mnijenje, kao virtualni uzimanja vlasti u Sarajevu, a i danas su
za nacionalizam i šovinizam. Pritom se prostor, potpuno kidnapirano, naša boš- politički aktivni. Među ostalima, jedan
postavlja pitanje kako će se prevazići njačka javnost još nije, barem u mjeri u je političko-medijski smutljivac, jedan je
situacija u kojoj se moraju popunjava- kojoj bi joj se mogao diktirati politički umirovljeni general i kantonalni političar,
ti stoljetne identitetarne “rupe” pa se ukus i izbor. Razlog je, prije svega, još a treći vuče konce duboko u pozadini dok
mora djelovati doslovno prosvjetitelj- uvijek živo sjećanje na genocid i pravednu se u javnosti predstavlja kao pisac knjiga
ski!? Naime, nalazimo se u postmoder- odbranu Armije RBiH protiv agresije te o dijalogu, bosanstvu i andrićevstvu. n
nom vremenu, kada su prosvjetiteljske pozitivne i historijske uloge koje je tada
metode, kako ih mi često zamišljamo,
zastarjele i kontraproduktivne. Upra-
vo tu vrstu položaja Bošnjaka i tu vrstu
stanovite kolektivne nezrelosti stavlja
STAV 22/2/2018 13
