Page 18 - STAV broj 155

politika

Specijalni rat protiv Bošnjaka

Cilj je slomiti
Islamsku zajednicu
i isključiti je iz
učešća u društvenim
i političkim tokovima
Specijalni rat koji se provodi protiv Bošnjaka ima za cilj posve odvojiti bošnjačku ulemu od bilo
kakvog učešća u društvenim i političkim tokovima, a da Islamsku zajednicu baci na margine
društva. Pritom se želi ulemu predstaviti kao nazadnu i retrogradnu, a s ciljem da ih se lakše
može okarakterizirati kao radikalni element koji je protiv sekularnog društva. Centri koji provode
specijalni rat protiv Bošnjaka posve su svjesni značajne uloge koju Islamska zajednica ima za
Bošnjake, posve su svjesni da se Islamsku zajednicu ne zove bez razloga “kičmom Bošnjaka”, a
upravo je lomljenje kičme jednoj instituciji s neprekinutom tradicijom njihov cilj

Piše: Hamza RIDŽAL poput Osmana i Gorskog vijenca, religij- vjerske manjinske modele koji se tiču in-
hamza@stav.ba ski Drugi identificaran je s imperijalnim ternacionalno ustrojene Islamske zajedni-
drugim, pri čemu se Bošnjaci kao narod ce u Republici Hrvatskoj, što nikako ne
Specijalni rat koji se trenutno svode na dimenziju islama i poistovjeću- može biti izjednačeno s pravima koja bi
vodi protiv Bošnjaka fokusiran ju s Turcima, od kojih su islam prihvati- trebala uživati bošnjačka nacionalna ma-
je, između ostalog, i na islamsku li. Zvanična politika Beograda i Zagreba njina. Ova zamjena teza i njeno uporno
komponentu bošnjačke kulture, nije odustala od takvog razumijevanja i sistematsko apostrofiranje na direktnu
predstavljenu kao strano tkivo evropskog identiteta ni kroz 20. stoljeće, bilo da se je štetu Bošnjaka kao nacionalne, a ne is-
identiteta i fenomen koji suštinski one- radilo o endehazijskom nazivanju Boš- ključivo vjerske manjine, te sugerira da
mogućava suživot i progres. Pritom se njaka “cvijećem hrvatskog plemstva”, ili je dio specijalnog rata koji je osmišljen i
Bošnjaci svode na neartikuliranu vjersku ostavljanja mogućnosti da se izjasne kao koji se provodi u Zagrebu.
skupinu, čak i oni među njima koji uop- Muslimani u nacionalnom smislu u vri-
će nisu vjernici. Tome doprinose dva ve- jeme komunizma. Štaviše, u Hrvatskoj U lijevo orijentiranim medijima, poput
oma bitna faktora koja imaju mnogo širi se trenutno u javnom prostoru Bošnjaci srbijanskog medija Danas, također mo-
kontekst od trenutnih dnevnopolitičkih gotovo ne spominju pa ni onda kada se žemo čitati o Muslimanima, a ne o Boš-
relacija: politika identiteta na Balkanu govori o pravima nacionalnih manjina. njacima. Simptomatično je to što upravo
i atmosfera islamofobije u Evropi. Nije Bitno je reći da su Bošnjaci druga po ve- Danas predstavlja otvoreniju stranu srp-
teško primijetiti da se medijski natpisi, ličini nacionalna manjina u Hrvatskoj, a skog društva, pa ipak ne odolijeva epski
lobističke agende i izjave političara neri- javni diskurs uglavnom se usmjerava na kodiranim romantičarskim narativima i
jetko temelje na ideološkim matricama govor o uspješno riješenom statusu mu- stavljanju znaka jednakosti između naci-
devetnaestostoljetne retorike, pri čemu slimana u Hrvatskoj, misleći pritom na onalnog i vjerskog. Ipak, postoji ogromna
se identitet pojedinca ili zajednice svodi razlika između medija kakvi su Danas i
na njegov vjerski aspekt. U kanonskim
epovima srpske i hrvatske književnosti,

18 22/2/2018 STAV