Page 22 - STAV broj 155

politika

Bermudski bosanski trougao

Udruženi srpsko-
-hrvatsko-građanski
zločinački poduhvat

Stječe se utisak da su se “građanski” komentatori već pomirili s time, da je to za njih
normalno stanje, da većinski srpske i hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini vide kao
strane države i da sve to, prema tome, ne zaslužuje njihov komentar, a kamoli harangu.
Ispada da je za takve presudno političko pitanje šta će biti s većinski bošnjačkim prostorima,
tj. da je jedina borba vrijedna truda ona da se spriječi zaživljavanje i opstanak bilo kakve
bošnjačke posebnosti na ostacima ostataka Bosne i Hercegovine. Da li ustvari svjedočimo
“građanskom” odustajanju od cjelovite Bosne i Hercegovine i političkoj, kulturološkoj i
ideološkoj borbi za većinski bošnjačke prostore

Piše: Mustafa DRNIŠLIĆ toliko štetno da nije činjenice da je “gra- što nazivamo javnošću na većinskim boš-
đanska” opozicija (sa svojim medijima) njačkim prostorima gotovo da nije imalo
Nedavna Deklaracija o opstanku na većinski bošnjačkim prostorima dugo nikakvog doticaja sa stvarnim bošnjačkim
srpskog naroda, tačnije reakcije ili bila (i još je uvijek) ne samo politička opo- problemima, interesima, željama ili stra-
izostanak reakcija na takav do- zicija najvećoj bošnjačkoj stranci, što bi hovima, nego je funkcioniralo isključivo
kument, posebno od inače jako bilo sasvim normalno, nego i identitet- kao polje na kojem su se afirmirale i do-
glasnog “građanskog” komentarijata, ska i kulturološka opozicija bošnjačkom minirale ideje o vraćanju točka historije
možda je ponajbolje pokazalo da su bh. mainstreamu, i to u tolikoj mjeri da se nazad i zaustavljanju bošnjačkog naci-
društvo i njegova javnost čudni i unikat- protivi i samoj ideji da bošnjački main- onalnog preporoda. Sve što nije bilo u
ni fenomeni. Ne samo zato što u okviru stream treba postojati. skladu s takvim ideološkim postulatima
jedne države postoje tri javnosti nego što ili je napadano ili nije dobijalo nikakvu
su one potpuno ovisne o dominantnim Opozicioni politički stav prema Aliji pažnju, pogotovo ako se radilo o događa-
medijskim faktorima koji na njima dje- Izetbegoviću od svojih je početka bio pra- jima koji su davali za pravo ideji bošnjač-
luju, tačnije od istinskih kontrolora tih ćen i opozicionim stavom spram “Alijinog ke emancipacije, makar i indirektno. To je
medija. U slučaju srpske i hrvatske jav- naslijeđa”, što je poprimilo formu opozi- dovelo do situacija kakve gledamo i danas
nosti, situacija je prilično jasna, gotovo cionarstva u pitanjima identiteta i kul- kada se teme, ličnost ili događaji, ma kako
svi utjecajni mediji pod kontrolom su ili ture, jer se bošnjačka postkomunistička pozitivni ili benigni bili, a koji su u boš-
SNSD-a ili HDZ-a, te su njihovi domi- renesansa i nacionalna emancipacija tu- njačkom interesu, nemilosrdno napadaju i
nantni narativi u skladu s interesima tih mačila kao plod političkih izbora Alije demoniziraju, dok, recimo, pravi pravcati
stranaka. No, kod Bošnjaka je situacija Izetbegovića. Pod “Alijinim naslijeđem”, skandali ili najozbiljnije prijetnje za dr-
potpuno drugačija. Najveća bošnjačka kojeg treba rušiti, opozicija je podrazumi- žavu ili bošnjački narod prolaze u tišini.
stranka nikada nije imala pravi medijski jevala ne samo bošnjački politički suve- I sve to samo zbog toga što bi takvi skan-
monopol, čak ni tokom agresije, a zavr- renitet ili pravo i potrebu da se Bošnjaci dali, ako bi im se pružila dužna medijska
šetkom rata i dolaskom stranog fakto- organiziraju i okupljaju na nacionalnim pažnja, mogli alarmirati Bošnjake kao ko-
ra u ulozi neokolonijalnog upravnika i osnovama nego i identitetska pitanja po- lektiv i dovesti do još jačeg zbijanja unu-
upumpavanjem ogromnih svota stranog put bošnjačke posebnosti na poljima za- tarbošnjačkih redova, a to ne ide u korist
novca u kreiranje “građanske” opozicije sebnog jezika, kulture, imena, vjere itd. identitetsko-kulturološkoj “građanskoj”
i njenih tzv. “nezavisnih medija”, SDA Upravo uslijed dominacije “nezavisnih” opoziciji i njenim sponzorima koji imaju
je izgubila i gotovo bilo kakav utjecaj na medija, koji su gajili takve svjetonazore i monopol na javno mnijenje u Bošnjaka.
oblikovanje javnog mnijenja putem me- djelovali s takvih ideoloških pozicija, ono
dija. To samo po sebi nije loše i ne bi bilo

22 22/2/2018 STAV