Page 55 - STAV broj 227

bošnjačkog spomeničkog naslijeđa u Bijelom
Polju (Bijelo Polje, 2013). Počasni je član
Zavičajnog kluba “Bihor”, udruženja koje
djeluje u Velikom vojvodstvu Luxembo-
urg. Sekretar je redakcije za publiciranje
projekta “Osmanski (turski) izvori za isto-
riju Crne Gore”, čija je realizacija u toku.
Živi i radi u Nikšiću.

STAV: Najprije, ako se ima u vidu da je
Vaše naučno istraživanje usmjereno pre-
ma novom vijeku (historija Crne Gore
XVIII i XIX stoljeća), što je bitno istaći
iz ugla historiografije u odnosu na boš-
njačko kulturno naslijeđe u Crnoj Gori i
koliko se, prema Vašem mišljenju, vodi
računa o istom?
ŠABOTIĆ: Kulturna baština podra-
zumijeva dobra koja su naslijeđena od
prethodnih generacija ili koja nastaju u Džamija s kvadratnom osnovom, Nikšić
sadašnjosti, a imaju specifičnu vrijednost
za ljude i trebaju biti sačuvana za buduće dešavanja, može dovesti i u krajnjem do- i drugim institucijama, a svoj književni
generacije. Svako naslijeđe, pa i bošnjačko, vodi do teških posljedica u oblikovanju izraz oblikovali posredstvom alhamijado
ne može biti na pravi način predstavljeno nacionalne svijesti. Prostor Crne Gore, književnosti, kasida, ilahija, mevluda i sl.
ukoliko nije sačuvano, naučno proučeno koji je bio mjesto susreta i prožimanja ra- Ni jednom Bošnjaku, ma gdje on živio,
i javnosti predstavljeno. S obzirom na to zličitih kultura i civilizacija, neminovno kada nazovete selam kao uzvišeni po-
da bošnjačkom naslijeđu, velikim dije- je bio izložen utjecajima onih koji su u zdrav, ne treba prevodilac da bi razumio
lom, pripada ono što nazivamo orijen- određenom historijskom trenutku imali šta ste mu rekli. To je samo jedan u nizu
talno-islamskom kulturnom baštinom, snagu i moć da taj prostor stave pod svoju primjera kojim možemo ukazivati ili po-
koju je na balkanskim prostorima stvarala vojnu, političku i ekonomsku kontrolu. kazivati kako nacionalni osjećaj ne treba
Osmanska imperija, onda smo dužni kon- Historijski gledano, prostor Crne Gore mjeriti trenutkom u vječnosti, već vječ-
statovati da je ogroman dio tog naslijeđa je u svojoj prošlosti, naročito u novom nošću u trenutku.
na tlu Crne Gore nepovratno nestao, da vijeku, bio razdrobljen, pa se u takvim Nacionalni osjećaj Bošnjaka bio bi dale-
je drugi dio izložen propadanju i raznim uvjetima izgrađivala specifična svijest, ko kompaktniji da se na njemu kontinu-
devastacijama, a da se o onom dijelu koji često opterećena različitim stereotipima irano radilo posredstvom obrazovnog si-
je još uvijek u stanju da posvjedoči o proš- i predrasudama. Dodiri Mletačke repu- stema i da je predstavljan na pravi način,
losti i sadašnjosti malo vodi računa. Ako blike, Osmanske imperije i podlovćenske dakle, u svom historijskom kontinuitetu.
pođemo od činjenice da kulturno naslije- Crne Gore, uz ostale historijske aktere i To bi, svakako, doprinijelo boljem među-
đe utječe na identitet, odnosno da je dio sudionike, na malom prostoru ostavili su sobnom upoznavanju ljudi na balkanskoj
identiteta, onda je urgentno potrebno snažne pečate čije je obrise moguće vi- vjetrometrini, a samim tim i prevazilaže-
čitav niz objekata tog naslijeđa staviti djeti i danas. Kada su u pitanju Bošnjaci nju ksenofobičnih poriva koji su u njima
pod zaštitu države i zaustaviti njegovu Crne Gore, sasvim sigurno može se reći prisutni na tom istom prostoru na kojem
dalju devastaciju. Kada ovo kažemo, tu da se oblikovanje njihove svijesti odvija- dijele skoro identičnu historijsku sud-
naročito imamo u vidu objekte vjerskog lo pod utjecajem islama, ali i u čuvanju binu. Kažemo to, tim prije, jer prostor i
karaktera, zatim mezarja, potom mostove, one tradicije koja je bila prisutna prije vrijeme, kao dvije ključne determinante
utvrđenja, stare kuće, predmete pokućstva uspostavljanja osmanske uprave. Upravo historije, ne mogu se lako izbrisati iz čo-
itd. Ono što nije opisano, zabilježeno i o percepcija u kojoj su granice kulturnog vjekovog koda.
čemu nemamo dragocjenih svjedočanstava naslijeđa šire nego državne granice jeste
kao da nije ni postojalo. Upravo u tome ono što je pozitivno utjecalo na jačanje STAV: Da li se došlo do pomaka i poka-
historiografija ima neku vrstu uloge ču- bošnjačke nacionalne svijesti. Bošnjačka zatelja koji nas navode da se mijenja
vara kulturnog naslijeđa. Da bi se nasli- književnost, možda, najbolja je ilustraci- nacionalno opterećena svijest u odno-
jeđe što bolje čuvalo, potrebno je stvoriti ja za izrečenu tvrdnju. Narodna balada o su na Bošnjake u Crnoj Gori i od čega
kadrove koji bi na naučan, legitiman i le- Hasanaginici je podjednako bliska i Boš- to ustvari zavisi?
gislativan način znali brinuti o kulturnoj njaku iz Bosanske krajine i Bošnjaku iz ŠABOTIĆ: Do određenih je pomaka sva-
baštini i naslijeđu. rožajskog ili plavsko-gusinjskog kraja, kako došlo. Tome su uveliko doprinijeli
jer su njeni motivi i njena sadržina slični procesi s kraja XX i početka XXI stolje-
STAV: Da li mi poznajemo vlastitu histo- svakodnevlju stanovništva koje živi u tim ća, u kojima su demokratizacija društva
riju i kojoj je mjeri pogrešna percepcija krajevima. Muhadžirska sudbina, koju u i težnja za integracijama doprinijeli da se
historijskih dešavanja nepotpuno i de- svojim djelima slika bard bošnjačke knji- popravi ukupno stanje u društvu, a time i
formistički utjecala na oblikovanje naci- ževnosti iz Crne Gore Husein Bašić, ista stanje Bošnjaka. Nakon promjene držav-
onalne svijesti, a u kojoj mjeri na njeno je i jednako bolna i za Bošnjake Bosne no-pravnog okvira 2006. godine, svi naro-
jačanje kad je u pitanju bošnjački narod i Hercegovine i za sve Bošnjake na bilo di u Crnoj Gori žive okruženi ruševinama
u Crnoj Gori? kojoj tački Zemlje. Nije naodmet spome- prošlosti, pokušavajući da se izbore s nje-
ŠABOTIĆ: Svaka pogrešna percepcija, nuti ni vjersko obrazovanje koje su po- nim ekonomskim, političkim, moralnim
a naročito ona koja se tiče historijskih jedinci stjecali u mektebima, medresama i kulturnim posljedicama, a istovremeno

STAV 18/7/2019 55