Page 56 - STAV broj 227

DRUŠTVO

i s novim izazovima koje nameću zapad- da spomenuti prag čovječnosti bude uz- lična htijenja, želja da se ne ostane izvan
na društva, odnosno evropske institucije. dignut na nivo humanosti. kolektiviteta, da se bude kao onaj ko nije
Svakako, u tom procesu ne treba isključi- s vama i slično. Dakle, u jednoj složenoj
vati nesuglasice, pa čak ni mogućnost da STAV: Čemu nas uči historija kao histo- mentalnoj i socijalnoj infrastrukturi ko-
se ostaci prošlosti ponovo pojave u ruhu rija ubistava, protjerivanja, pljačkanja, lektivnog i individualnog treba tražiti i
sadašnjosti, jer refleksije prošlosti uvijek eksploatacije i stradalništva na ovim moć i nemoć za odupiranje historijskim
se dešavaju u sadašnjosti, tj. u budućoj prostorima i kako tumačiti takozvano procesima koji zahvataju određena društva
prošlosti. Procesi emancipacije, obrazova- ponavljanje historije? i njegove strukture. Kada je u pitanju na-
nja, političkog djelovanja i zastupljenosti ŠABOTIĆ: Ako za historiju kako ste je učno sagledavanje muhadžirskih kretanja,
u institucijama društva, naročito onima Vi definisali upotrijebimo zajedničko ime želimo da istaknemo da su proučavanja
u kojima se odlučuje, također govore da “loša prošlost”, onda nam je jasno da nas dr. Safeta Bandžovića veoma dragocjena
se mijenja nacionalno opterećena svijest ona može poučiti samo nečemu što nas u i da su proširila saznajne domene Boš-
u odnosu na Bošnjake. perspektivi može odvesti u tzv. “ponav- njaka, ali se, u perspektivi, mora voditi
ljanje historije”. Tu često spominjanu računa o stvaranju novih stručnjaka koji
STAV: Da li je moguće prepoznati vrijed- uzrečicu historičari su različito tumačili. bi se bavili historijskom demografijom.
nosti historijski valorizirane događajnosti Prema antičkim misliocima, “budućnost
bez kritičkog preispitivanja i metodske nije ono što će tek doći, već ono što će se STAV: Može li se objasniti veza između
sumnje ako “historiju pišu pobjednici”, vratiti”. Na osnovu sagledavanja događa- događajne historije i manipulativne strane
kada se ima u vidu da je prag čovječno- ja iz prošlosti, moguće je uočiti određene ljudske prirode, uzimajući u obzir epsku
sti pregažen onog momenta kada jedni procese koji kao da se ponavljaju. Anali- mitomaniju u okvirima utjecaja pojedi-
ili drugi sve rade nauštrb onih trećih, a ziranjem tih procesa može se unekoliko nih ideologija, ako se zna da su njeni nu-
ne postoji niti dobra volja niti namjera predviđati budućnost. Opažanje da se sproizvodi: nacionalegoizam, protjeriva-
da se dođe do saglasnosti historičara? historija ponavlja mnogi i danas shvataju nja, zločini, taština, negativne selekcije i
ŠABOTIĆ: Svima nam je dobro pozna- ozbiljno, ali će prije biti riječ o procesima diskvalifikacije različitih vrsta?
ta izreka da historiju pišu pobjednici. U koji nisu do kraja realizirani, koji nisu za- ŠABOTIĆ: Ljudi su oduvijek nastojali
takvoj konstelaciji svakome je dozvolje- okruženi u svom razvoju, zbog čega nam da pronađu način kako upravljati pojedi-
no da ima svog pobjednika. Međutim, ne često izgleda da se “historija ponavlja”. nim događajima, pojedincima ili proce-
treba gubiti iz vida činjenicu da historiju Pažnja historičara bi, prema našem shva- sima. Kada im to ne bi pošlo za rukom,
pišu historičari, i to na osnovu prvora- tanju, trebala da bude usmjerena i prema onda su pribjegavali manipulaciji. Očit
zrednih historijskih izvora uz upotrebu ideji o historijskim paralelama da bi se primjer za to jeste plasiranje onih infor-
naučnih metoda. Sve izvan toga može biti učilo i na lošim i na dobrim historijskim macija koje u nekom momentu mogu
samo loša kopija dobrih interpretacija iskustvima drugih. poslužiti za realizaciju određene namje-
ili pokušaj manipulacije. Uostalom, ako re ili ideje. Vi ste izvanredno primijetili
pođemo od činjenice da ljudi nikada ne STAV: Ako se ima u vidu da je historija da je jedna od poluga tih manipulativnih
mogu reći toliko mudrosti koliko mogu bošnjačkog naroda na ovim prostorima sredstava bila i mitomanska svijest čiji
prešutjeti gluposti, bit će nam znatno dobrim dijelom i historija njegovog ra- pogledi i namjere nikako nisu mogli biti
jasnije koliko je zanat historičara odgo- seljavanja kao tragedije nekoliko epoha, zdravi. Uz pomoć takve svijesti, što više
voran i koliko odgovornost prema sebi, u čemu leže uzroci nemoći odupiranju i je trebalo “ocrniti” suprotnu stranu i či-
ali i odgovornost za druge treba da bude otporu takvim procesima i dešavanjima tave kolektivitete uvjeriti da je potpuno
važna u našem svakodnevnom djelova- kada govorimo o muhadžirskom pitanju? ispravno i opravdano to što se radi. Proš-
nju. Historičarima treba da bude svoj- ŠABOTIĆ: Muhadžirsko pitanje složeno lost je prepuna primjera koji su na fonu
stveno stalno preispitivanje historijskih je historijsko pitanje koje je tek posljed- onoga o čemu govorimo. U takve svrhe
činjenica, što podrazumijeva postavlja- njih nekoliko decenija počelo da dobija upotrebljavaju se i historijska saznanja,
nje novih pitanja starim i već poznatim nešto realnije i objektivnije odgovore. “oživljavaju” se davno nestale ličnosti s
historijskim izvorima. Samo osnovane Raseljavanja s određenih prostora, čini historijske pozornice i prizivaju njiho-
naučno-metodološke sumnje mogu do- se, jedan su od usuda bošnjačkog naro- vi duhovi, citiraju se samo ona mjesta iz
voditi do novih spoznaja, novih činjenica da, njegova tragedija, ali i njegov uspjeh djela koja odgovaraju trenutku i euforiji
i akumulacije znanja. Dešava se da se u da uvijek iznova pokaže da ima vitalnu mase, navode se primjeri u kojima je de-
određenim trenucima u nekim društvi- sposobnost koja ga održava u historijskom struktivno “pobijedilo” konstruktivno
ma nudi i po nekoliko historijskih isti- kontinuitetu i trajanju. Uzroci nemoći djelovanje i sl.
na. No, znajući da je vrijeme majstorsko da se odupre takvom fenomenu su više-
rešeto, stvari uvijek dođu na pravo mje- struki: promjena historijskih okolnosti, STAV: U sklopu Vašeg naučnog-istraži-
sto. Zato uvijek treba strpljenja i težnje linija manjeg otpora, ekonomska snaga, vačkog i kulturno-intelektualnog anga-
žmana, od mnoštva zapaženih naučnih
Nakon promjene državno-pravnog okvira 2006. godine, svi narodi radova i članaka, izdvojio bih radove i
članke u vezi s rasvjetljavanjem nekih
u Crnoj Gori žive okruženi ruševinama prošlosti, pokušavajući da bitnih nepoznanica o izgradnji osman-
se izbore s njenim ekonomskim, političkim, moralnim i kulturnim skog Nikšića, utvrđenja koje i danas pli-
jeni svojom arhitekturom i osobenosti-
posljedicama, a istovremeno i s novim izazovima koje nameću ma. Do kakvih ste novih saznanja došli
zapadna društva, odnosno evropske institucije. Svakako, u tom u tom pogledu?
procesu ne treba isključivati nesuglasice, pa čak ni mogućnost da ŠABOTIĆ: Nikšić je, mogu slobodno i
pouzdano reći, grad mog života. U njemu
se ostaci prošlosti ponovo pojave u ruhu sadašnjosti sam se obrazovao, u njemu živim i djelu-
jem. To je grad koji ima svoje uzuse, svoje

56 18/7/2019 STAV