Page 57 - STAV broj 227

bi, prema našem razmišljanju, da ostvare
veću zastupljenost sadržaja iz historije ma-
njinskih naroda. Ako bi danas, na osno-
vu onoga što se uči iz aktuelnih i važećih
udžbenika historije, pitali jednog učenika
koji pripada nekom od manjinskih naroda
u Crnoj Gori, šta je to naučio iz prošlo-
sti naroda kome pripada, rezultati bi bili
nezadovoljavajući. Uzimajući u obzir da
postoji i ona prošlost u kojoj je akumu-
lirano “naslijeđe zla”, trebalo bi povesti
više računa da u udžbenicima eksponira-
mo one sadržaje koji govore o pripadanju
istom društvu u kome neminovno dolazi
Glavna kapija Nikšića do stvaranja zajedničke tradicije, a samim
tim i zajedničkog sjećanja. Kada su kon-
Raseljavanja s određenih prostora, čini se, jedan su od usuda kretno u fokusu sadržaji koji se tiču Boš-
bošnjačkog naroda, njegova tragedija, ali i njegov uspjeh da njaka, onda bi trebalo razmišljati o onima
koji govore o procesu primanja islama, o
uvijek iznova pokaže da ima vitalnu sposobnost koja ga održava muhadžirima, o istaknutim pojedincima,
u historijskom kontinuitetu i trajanju. Uzroci nemoći da se odupre o pobunama Bošnjaka protiv osmanske
centralne vlasti, o komitskom pokretu
takvom fenomenu su višestruki: promjena historijskih okolnosti, Bošnjaka, o alhamijado književnosti, o
linija manjeg otpora, ekonomska snaga, lična htijenja, želja da se ne sevdalinkama itd. Kada ovo kažemo, svje-
ostane izvan kolektiviteta, da se bude kao onaj ko nije s vama i slično sni smo činjenice da i drugi narodi treba
da izdvoje one sadržaje koji njihov narod
najbolje predstavljaju drugima.
navike, svoj etos, svoj duh, svoje ljude, svo- već i o mogućnostima održivosti komu-
ju prošlost, sadašnjost i budućnost. Kako nikacijskih veza koje svakom gradu, u STAV: Dok na pitanje “ko smo i odakle
historičare zanima prošlost, to su i naše ovom slučaju kasabi, osiguravaju trajanje... smo” treba odgovoriti historija, na pita-
težnje bile usmjerene na rasvjetljavanje Značajnu pomoć u odgovorima na poje- nje “šta smo” treba odgovoriti etika, uz
prošle stvarnosti i u tom kontekstu na- dina pitanja pružali su nam i historijski saznanje da je u temeljima svjetski po-
stala je jedna posebna monografija urađe- izvori osmanske provenijencije na koje stojećih demokratskih sistema pojam
na u koautorstvu s kolegom Slobodanom nam je pažnju skrenuo kolega historičar zajedničke odgovornosti nešto preko
Drobnjakom posvećena historijsko-demo- Admir Adrović, koji je mnoge od tih do- čega se ne može, kakvu nam poruku u
grafskim procesima kojima je bilo izlože- kumenata preveo za potrebe naših istra- tom smislu šalju današnja historijska tu-
no bošnjačko/muslimansko stanovništvo živanja. Napori u proučavanju prošlosti mačenja kod nas i šire?
Nikšića i okoline u periodu od 1477. do Nikšića dragocjeniji su ako se u vidu ima ŠABOTIĆ: Dok se točak historije pokre-
2003. godine. Shvativši da u tom perio- činjenica da će ta saznanja doprinijeti ne će unaprijed, želja ljudi je da se sve više
du ima još dovoljno prostora za dodatna samo boljem poznavanju prošlosti već i osvrću unazad, s ciljem da što je mogu-
istraživanja, birali smo pažljivo one deta- harmoničnijem životu stanovnika Nik- će istinitije spoznaju ko su i odakle su.
lje koji su još uvijek prisutni, a o kojima šića u sadašnjosti. Potragu za istinom čovjek nosi u svojim
se malo zna. Tako smo, kroz niz članaka genima, a istina je u historiji moralna
u Novinama Nikšića i časopisu Komuna STAV: Jedan ste od onih naučnika, sarad- kategorija. Veliki utjecaj na to svakako
iznijeli neka nova zapažanja u vezi s iz- nika, participijenata u pisanju nekoliko ima proces globalizacije, koji utječe na
gradnjom Bedema u Nikšiću početkom udžbenika historije za osnovnu i sred- etnička miješanja, integracije, razne oblike
XVIII stoljeća, podatke u vezi s utvr- nju školu u Crnoj Gori. Možete li nam na asimilacije i slično. Shvaćena u takvom
dom Ferizovića šanac, kamenu ćupriju iz osnovu tih iskustava navesti najbitnije poimanju, historija postaje sveprisutna,
osmanskog perioda na Duklu koja nosi propuste i najuočljivije kontradiktornosti noseći sa sobom zahtjev koji ističe nuž-
ime hadži Ismaila Lekića, zanimljivosti u koje se tiču nezastupljenosti bošnjačke nost suočavanja s prošlošću, kako onom
vezi sa sevaplijskim kamenom, odnosno historijsko-kulturne baštine u okvirima daljom, tako i onom bližom, kako onom
meitašom u haremu džamije u Grudskoj nastavnih sadržaja i programa? pozitivnom, tako i onom s traumama. U
mahali itd. Bili su to, uglavnom, sadržaji ŠABOTIĆ: Nastajanje udžbenika histo- takvom svijetu zajednička odgovornost
iz socijalne historije, društvene historije, rije složen je proces koji obično započinje je kategorija koja se čini ili koja se ispo-
historije svakodnevice, historije privatnog konsenzusom određenih subjekata. Tač- stavlja kao najprihvatljiviji model pred
života i sl., koji su naišli na lijep i topao no je da sam učestvovao u stvaranju udž- dilemom “ostati ili otići”, odnosno “biti
prijem kod čitalaca. benika historije nove generacije, počevši svoj ili biti svačiji”. Primjetna je i u na-
Što se tiče novih saznanja, došlo se do ot- od 2003. godine, kada su svi angažirani šim obrazovnim institucijama u Crnoj
krića da je geostrategijska pozicija i po- autori bili iz Crne Gore. To je zaista ve- Gori intencija za historijskim tumače-
stavka Bedema i njegova namjena u tom liko i dragocjeno iskustvo. Skoro su svi njima koja su usmjerena u pravcu mul-
smislu pokazala prostorno, mnogo širi od- ti udžbenici od relevantnih evropskih tiperspektivnosti i saobražavanja svijesti
brambeni prsten izvan zidina osmanske institucija ocijenjeni kao dobro urađe- o zajedničkoj odgovornosti. Posebno je
citadele, što nam govori da su graditelji ni. Međutim, to nikako ne znači da se u pitanje za koga je takav način razmišlja-
i stratezi samih zidina vodili ne samo ra- ostvarivanju još boljeg kvaliteta ne može nja pogodan, koristan i kako će utjecati
čuna o konfiguraciji i preglednosti terena ići dalje. Naši naredni udžbenici trebali na buduće naraštaje. n

STAV 18/7/2019 57