Page 60 - STAV broj 262

DRUŠTVO

takvom događaju početkom augusta 1941. Mjesto
godine. “Moj brat od strica, Simo, nije htjeo ubijanja,
da bježi u šumu, nego je otišao u kuću ne- crkva u
Velikoj
kog Muslimana u Platnici, mislim da se Kladuši
taj čovjek zvao Omer. Ovaj dobri komši-
ja i prijatelj prihvatio je Simu, sakrio ga
tih nekoliko dana i spasio mu život. Simo
je kasnije poginuo kao borac NOP-a. Šta
je bilo sa Omerom, ne znam. Eto, napri-
mjer, taj Omer je imao brata ustašu, a on
je sklanjao naše ljude. Mitra i strica Mi-
hajila su sakrivali neki ljudi iz Platnice,
ali ne znam koja je to porodica činila, ali
je u svakom slučaju to u ono vrijeme bio
divan primjer komšijske solidarnosti i
gest prijateljstva.” 14
Tokom augusta 1941. godine srpsko
stanovništvo progonjeno je u selima na
području mikroregije Suha Međa. Radi Huska Miljković
se o pograničnom pojasu Republike Hr-
vatske i općina Bosanska Krupa, Bužim i došle u selo i počele hapsiti Srbe. Neke Mustafa ih povede kraj kuća i, kad se malo
Velika Kladuša. Vrhunac zločina desio se su ubijali odmah, a neke odvodili. S usta- udalji, primijeti kod jedne kuće zatvore-
22. augusta, kada su žandari i ustaše pod šama su išli i civili. Neki od njih zbog ne kokoši. One nako zatvorene, dudaju,
komandom žandarmerijskog zapovjednika pljačke, a neki jer su ih ustaše na to bile jer ne piju vode niti im se sipa. On ufati
Martina Pilingera izvršili pokolj u selima prisilile. Među tim ljudima bio je i Juso onu jednu kokoš i stisnu joj vrat da ne
Stabandža, Zborište, Crvarevac, Čaglica, Dizdarević. kreči, a onda kad dođe sa onom ženom i
Varoška Rijeka, Mrazovac i Dobro Selo. “Mog su dida ustaše povele sa sobom djecom do šume, reče joj: ‘Znaš šta, Pa-
Procjenjuje se da je tom prilikom ubijeno kroz selo. Ja sam bio dijete i ostao sam s na- vlićevica, ja te ne mogu ubiti, pa neka
više od 700 ljudi. U vrijeme činjenja ovih nom”, počinje priču naš sagovornik Bego. rade od mene šta hoće. Dosta sam ja tvo-
zlodjela bilo je dosta Bošnjaka iz kojih je “Kad su došli gore na Radoč, rekoše mu: ga kruha pojo!’ Uze on onda onu kokoš
progovorila hrabrost i ljudskost i koji su ‘Hajde dolje ispod puta i premetni one svrt- i prekla je kosom, a ona se poče koprcati
spašavali svoje komšije iako su znali da bi kove i konoplju. Vidi da nejma sakrivenih i svega ga okrvavi. On još više se zama-
zbog ovakvih postupaka mogli nastradati vlaha!’ Dolje je bilo nekoliko svrtkova, a že onom krvlju, a onda joj reče da ide s
zajedno sa svojim familijama. oko njih zasađena konoplja. Did se spusti djecom prema Žirovcu i da ne staje dok
Na području Mrazovca kod Bužima za- ispod puta, prođe kraj one konoplje, kad ne stigne. Dade joj i onu zaklanu kokoš
bilježeno je više takvih slučajeva. U želji ono u jednom svrtku njih petnes, u drugom i reče: ‘Ponesi ovu kokoš pa nahrani dje-
da iz prve ruke saznamo šta se dešavalo na dvanes i tako ih je bilo na četiri mista. Bilo cu kad dođeš da ne budu gladna. Ako me
ovim prostorima tog nesretnog ljeta 1941. ih je ukupno pedeset-šezdeset. Oni se tako kad neko bude teretio za ovo, nemoj do-
godine, ekipa Stava uputila se u susjedno šćućurali i šute. Gledaju hoće li ih did ot- zvoliti da mi šta bude, nego ispričaj kako
selo Prokop, zaselak Sejdići, gdje živi je- kriti. Did nešće reći za njih, vrati se i reče je bilo!’ Mustafa se vrati kod ustaša i reče
dan od najstarijih stanovnika Mrazovca. ustašama da dolje nejma ništa.” da ih je sve poklo. Prošlo je jedno vrijeme
Began Bego Dizdarević, još poprilično Ispričavši ovu priču, naš sagovornik i dođoše partizani. Jednog dana, ja sam
dobrog zdravlja, dobro je zapamtio neke nastavlja kazivati o svom drugom rođaku ovdje (pokaza rukom na njivu) čuvao ovce
događaje iz Drugog svjetskog rata. Živi i nekad prvom komšiji Mustafi Dizdare- i vidim sedmoricu vojnika kako dolaze s
sam, a brigu o njemu vodi najstarija kćer viću, koji je tog dana spasio jednu srpsku puškama. Među njima je bio i Ibro Dizda-
Halima. Čitav život Bego je proveo radeći, porodicu. rević. Oni idu uzbrdo, a Mustafa otud ide
najviše kao kiridžija s konjima, s kojima je s volovima. Vozio drva iz Bukvika. Kad
obišao čitavu Krajinu i dobar dio Banije i MUSTAFA JE ZAKLAO KOKOŠ I UMAZAO dođoše, dvojica preskočiše preko puta, a
Korduna. Susreo je veliki broj ljudi, uče- SE NJENOM KRVLJU trojica namah ispod puta zalegoše. Jedan
snika rata, koji su se borili na različitim “Ja se toga malo sjećam, kad su Mu- na me viknu: ‘Goni, mali, te ovce gore!’
stranama, pomno saslušao njihova svjedo- stafu uzeli u ustaše i dali mu pušku i uni- Kad se Mustafa približi, jedan povika:
čenja i dobro ih zapamtio. Danas ih rado formu. Znam da je na kapi im’o slovo ‘U’ ‘Stoj, predaj se!’ Kaže on njima: ‘Ja sam
prenosi drugima. i sjajilo se nako ko da je od aluminija. Mu- vas vidio, i da sam šćeo bježati, pobjego
Prema njegovom kazivanju, zločin u stafa je bio siroče i imo je sestru Minu, bi vam!’ Ufate tako Mustafu i odvedoše.
Mrazovcu počinile su ustaše kojima je za- koja je imala samo 16 godina. Došle su Sutradan, dođe ovde Miladin Kecman,
povijedao neki Ante iz Prnjavora. Među ustaše jednog dana i ufatili jednu snašu on je bio odbornik. Dođe kod dida Juse
zločincima, nažalost, bilo je i nekih Boš- s dvi curice. To je bila žena Pavla Prgo- i reče mu: ‘Juso, čuo sam da je Mustafa
njaka. U nedjelu se istakao izvjesni De- melje, sestra Pave Kecmana. Zvali smo Omerov oćeran i da su kod njega našli
kan Baltić. Kao ustaški poslušnik, činio je Pavlićevica. Mustafa je često bio kod oružje i ustaško odijelo. Did reče: ‘Našli
je zločine i nad Bošnjacima. Krajem rata njih u kući i družio se s njihovim Baji- su!’ Veli on: ‘Njega će spasiti Pavlićevi-
ubili su ga partizani. U vrijeme progona com. Puno puta je jeo kod njih. Dovedu ca! Je l’ živa Pavlićevica?’, upita did. ‘Živa
Srba u Mrazovcu 22. augusta, kako ka- ustaše Mustafu, a zamjenik komandanta je’, reče. Dadne njemu did duhana i reče:
zuje naš sagovornik Bego, samo njegov Ante dade mu rasađenu kosu i reče: ‘Ti ‘Haj, Miladine, i javi Pavlićevici!’ Mila-
djed Juso spasio je sigurne smrti šezde- ćeš ove pobiti!’ Uzme on onu kosu i kaže: din ode i nađe je vamo neđe u Barnjači,
setak ljudi. Tog krvavog dana ustaše su ‘Neću ovdje, odvešću ih tamo i pobiti!’ u Žirovcu. Kaže joj: ‘Mustafa Omerov je

60 12/3/2020 STAV