Page 61 - STAV broj 262

ufaćen, onaj što je tebe i djecu spasio!’ Kad SRPSKE IZBJEGLICE SMJESTILI U primljeni i zaštićeni. Treba istaći da je bilo
je čula, ona će namah krenuti i povesti MEKTEB dosta primera kad su komšije Muslimani
djecu. Došla je u Mašinoviće i noćila, a Historija bilježi još mnoge slučajeve predlagali ugroženim da kod njih ostave
ujutro rano poranila u Vrnograč. Mustafu bošnjačke solidarnosti prema njihovim decu, obećavajući da će ih sakriti i saču-
su odvezli kolima na suđenje u Malu Kla- komšijama pravoslavcima. U vrijeme Če- vati, u nekim slučajevima se to i ostvari-
dušu. Došla je i Pavlićevica. Kad je došla, tvrte neprijateljske ofanzive, poznate i pod lo, ali neka su deca otkrivena i poklana, a
17
pitali su je odma kolko je Srba poklo Mu- nazivom Operacija “Weiss”, koja je trajala i domaćini stradali.”
stafa. Kaže ona: ‘Kad ga vidim živa, onda od 20. januara do kraja marta 1943. godine, Stariji stanovnici bužimskog naselja Bri-
ću sve ispričati. Nju su uveli u sudnicu. došlo je do egzodusa srpskog stanovništva govi još se sjećaju hladne zime 1943. godi-
Za stolom je sjedilo njih sedam. Na stolu iz Cazinske krajine, s Banije i Korduna, a ne, kada je na putu ka Grmeču veća grupa
tinta i pera. Uvedoše Mustafu, a on svezat zbog straha od ustaša i Nijemaca. srpskih izbjeglica, uglavnom žena, djece i
i u noge i u ruke. Dvojica s puškama su “Posle kratkotrajnog mirnog života, staraca, stigla u ovo selo. Bili su jadni i is-
sa strane, a jedan iza. On iscrpljen, vode odbornici narodnih odbora pokreću sta- crpljeni. Napolju hladno, a oni bez hrane
ga, a oni lanci na nogama zveče i handu- novništvo ponovo u izbeglištvo, na si- i skloništa. Mještani Brigova sažalili su se
raju. Kad su ga uveli, snaša skoči prema gurnija mesta i na nove slobodne terito- na ove ljude te odlučili da ih nahrane i za-
njemu, zakači onaj sto i prosu svu onu rije. Većina tog naroda krenula je prema klone od zime. Prema kazivanju mještanina
tintu. Zagrli Mustafu pa zapomaga. Oni Grmeču, verujući da će tamo ponovo biti Hase Ćenanovića, rođenog 1934. godine,
se čude i gledaju jedni druge. Kaže ona: Brigovljani su izbjeglice smjestili u seoski
‘Danas ne žalim svoje glave. Ako ćete nje- mekteb. “U adže Hase Sijamhodžića bile
ga ubiti, onda ubijete mene i djecu.’ – ‘Ma Poznat je i slučaj Hasana su pred kućom sadivene dvi velke slame.
hani, drugarice, čekaj, pustićemo ga! ‘Veli Ljudi su unili dosta slame u mejtef i tako
ona: ‘Nama’ ga pustite!’ Oni ga odvezaše, Lelića, koji je spasio smjestili jedno vrijeme te ljude. Među nji-
a ona onda ispriča sve šta je bilo”, ispričao ma je bilo starih i bolesnih. Znam kad je
nam je naš sagovornik Bego Dizdarević. srpsku djevojčicu. Prema jedan njihov did umro. Odnili su ga gore na
15
Poslije suđenja, Mustafa Dizdarević njegovom kazivanju, u brdo i ukopali ispod puta, blizu Mustafića
otišao je u partizane, u čijim redovima se mezarluka. Oni su tu bili jedno vrijeme, a
borio do kraja rata. Nije se vraćao kući jer vrijeme progona Srba onda su otišli na Grmeč.”
18
se bojao da će ga ustaše ubiti što je spasio sjekao je drva u šumi. U Primjera spašavanja Srba u Krajini
ovu porodicu. bilo je na stotine, a samo su neki zapisani
Pored ovog, u Mrazovcu je zapamćeno blizini je čuo zapomaganje i ušli u literaturu. Ipak, tragova ima do-
još nekoliko slučajeva spašavanja Srba. Ha- voljno koji potvrđuju da su Bošnjaci bili
šim Mustafić pronašao je živu djevojčicu jednog djeteta. Uzeo je na strani pravde, čak i kad to nije bilo do-
Dragicu Stojisavljević, kćerku Ilije. Dijete pušku i požurio na mjesto bro za njih. Danas, iako o tome postoje
je predao Muji Dizdareviću, koji se o njoj brojni dokazi, još u redovima srpskog na-
brinuo kao o svojoj djeci, sve dok se nakon odakle je dopirao glas. Kad roda ima onih koji stalno ponavljaju priče
rata nije javila rodbina ove djevojčice koja o Bošnjacima koji su htjeli uništiti Srbe.
je preuzela brigu o njoj. Poznat je i slučaj je došao, zatekao je jednog Zaboravljaju na to da je u Krajini, samo
mještanina Hasana Lelića, koji je spasio ustašu kako s nožem u na lijevoj obali Une, u redovima partiza-
srpsku djevojčicu. Prema njegovom ka- na poginulo više od 1.000 Bošnjaka. Prije
zivanju, u vrijeme progona Srba sjekao je ruci ganja djevojčicu. Uz Drugog svjetskog rata, samo na području
drva u šumi. U blizini je čuo zapomaganje prijetnju oružjem, Hasan je današnjeg Unsko-sanskog kantona živje-
jednog djeteta. Uzeo je pušku i požurio na lo je približno 100.000 Bošnjaka, koji su u
mjesto odakle je dopirao glas. Kad je došao, oteo dijete od krvoloka, a najvećoj mjeri podržavali narodnooslobo-
zatekao je jednog ustašu kako s nožem u dilački pokret. Da su se stvari desile ona-
ruci ganja djevojčicu. Uz prijetnju oružjem, potom ga odveo do mjesta ko kako tvrde pojedinci i da su Bošnjaci
Hasan je oteo dijete od krvoloka, a potom gdje su se krili njegovi Krajine podržali ustaški pokret, postavlja
ga odveo do mjesta gdje su se krili njegovi se pitanje da li bi danas Srba uopće bilo na
roditelji i ostali izbjegli Srbi. 16 roditelji i ostali izbjegli Srbi ovim prostorima. n

1 Dušan Miljković, Stradanja u Cazinskoj krajini i anti- 9 Isto, str. 53. i 54.
fašistička borba (1941–1945), Beograd, 2011, str. 18. i 19. 10 Isto, str.73.
2 Branko Bokan, Prvi krajiški NOP odred, Vojnoizdavač- 11 Isto, str. 73. i 74.
ki i novinski centar, Begrad, 1988, str. 72. 12 Isto, str.74.
3 Isto, str. 74. 13 Dušan Miljković, Stradanja u Cazinskoj krajini i anti-
4 Isto, str. 49. fašistička borba (1941–1945), Beograd, 2011, str.72.
5 Časopis Naslijeđe, godina IV, br. 31, Orašje, jesen 2018, 14 Isto, str. 77.
str. 1-6. 15 Prema iskazu Begana Dizdarevića iz Prokopa kod Bu-
6 Nail Redžić, “Majka Devla i osam zidara”, U: Podgr- žima, 2. februara 2020. godine.
meč u NOB, knjiga 1, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1972, str. 16 Prema iskazu Hasana Lelića, Bućevci kod Bužima,
335-339. februar 1994. godine.
7 Prema kazivanju Hamide Alijagić iz Potkrša kod Ja- 17 Dušan Miljković, Stradanja u Cazinskoj krajini i anti-
senice, kćeri Ahmeta Eljazovića, 21. jula 2019. godine. fašistička borba (1941–1945), Beograd, 2011, str. 233.
8 Branko Bokan, Prvi krajiški NOP odred, Vojnoizdavač- 18 Prema iskazu Hase Ćenanovića iz D. Brigova kod Bu-
ki i novinski centar, Begrad, 1988, str. 53. žima. 18. maja 2017. godine.

STAV 12/3/2020 61