Page 82 - STAV broj 262
P. 82

KULTURA



          Ibn Arabi


          KNJIGA O NAJVEĆEM UČITELJU




                                             Ibn ‘Arabi – nasljednik vjerovjesnika, William C. Chittick;
          Piše: Hamza RIDŽAL
              hamza@stav.ba                  “Toprak”, Mostar, 2019, 180 str.



                 rajem 2019. godine publicirana                                koju je njegovo djelo imalo među našim
                 je u odličnom prijevodu Hamze                                 učenjacima. Pa ipak, ime Ibn Arabija još
                 Muratspahića i Harisa Dubravca                                je zaklonjeno maglinama naših predrasu-
         K knjiga Ibn ‘Arabi – nasljednik vjero-                               da, njegova učenja nepoznata pred našim
          vjesnika Williama C. Chitticka. Prijevod je                          površnim uvidima, a njegov opus unapri-
          posvećen Abdullahu Bošnjaku, Allahovom                               jed diskreditiran spregom puritanističkih
          usamljeniku na Zemlji Njegovoj, jednom od                            narativa iznutra i orijentalističkih izvana.
          najvažnijih i najpoznatijih komentatora Ibn                          Stoga je dragocjen svaki novi uvid u život
          Arabijevih djela. Time je ukazano na vezu                            i ostavštinu Muhyuddina Ibn Arabija.
          Bosne i Bošnjaka s prominentnim islam-                               Ovog puta jedan takav uvid nudi William
          skim učenjakom Ibn Arabijem, u sufijskim                             Chittick, istaknuti savremeni filozof i in-
          krugovima nazvanog šejhul-ekberom, najve-                            terpretator klasičnih islamskih tekstova.
          ćim učiteljem. Nakon njegove smrti 1240.                                Kako u recenziji objašnjava akademik
          godine, Ibn Arabijeva učenja brzo su se                              Rešid Hafizović, ovo je Chittickovo djelo
          proširila cjelokupnim islamskim svijetom,                            po sadržinskom opsegu jedno od kraćih,
          te su se nastavila širiti gdje je god islam                          ali po strukturi sadržaja nimalo ne zaostaje
          došao, od Afrike i Balkana do Indonezije                             iza njegovih opsežnijih djela o Ibn Arabi-
          i Kine. Razlog za ovo širenje, primjećuje                            ju, kao što su: The Sufi Path of Knowledge
          Chittick, svakako nije taj što su se učitelji                        ili The Self Disclosures of God. “Kroz de-
          raznoraznih oblika racionalnog diskursa,                             vet velikih sadržinskih temata William
          koji je oblikovao muslimansku elitu, zapa-                           C. Chittick je u ovom djelu načinio jedan
          njili njegovim mističkim obilježjima. Posve                          izvanredan presjek akbarijanske sufijske
          suprotno – oni bijahu oduševljeni logič-                             tradicije i sukus svih glavnih tema njenog
          kom utemeljenošću i ispravnošću njego-                               razuđenog sadržinskog organona. Goto-
          vih argumenata, te širinom njegova učenja.   Jedna tako važna, Chittick bi rekao čak i   vo da nije ostala nijedna iole relevantna
          Oni su na Ibn Arabija obratili pažnju jer   “razdjelna” ličnost islamske tradicije uče-  tema sufijske književnosti koju Chittick
          je ponudio uvjerljive dokaze, izvučene iz   nosti imala je istaknuto mjesto u bošnjač-  nije tretirao u ovome djelu, prelamajući
          cjelovitog repertoara islamskog znanja, da   koj tradiciji i prije nego se lik Ibn Arabija   svaki detalj kroz vlastitu hermeneutičku
          bi demonstrirao ispravnost svojih stavova.  pojavio u popularnoj seriji Ertugrul. O tome   prizmu koju je i sam kroz godine razvijao i
            O ovom su učenjaku u islamskoj tradi-  najbolje svjedoči trinaesti svezak Katalo-  dosljedno njegovao na standardima najbo-
          ciji Bošnjaka, obojenoj sufijskim koloriti-  ga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih   lje sufijske književnosti, u prvom redu one
          ma i mozaicima, povremeno pisane knji-  rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke   koja je proizašla iz pera Ibn Arebija, Jalal
          ge, tekstovi i osvrti na njegova učenja; o   u kojem su zabilježeni rukopisi Gazijine   al-Din Rumija, Hafiza Shirazija, Fakhrud-
          njegovom čudesnom životu prenošene su   biblioteke iz oblasti tesavufa. Uvjerljivo   dina Irakija i njihovih najboljih tumača i
          hikaje i predaje, citirane njegove misli i   najzastupljeniji sufijski autor jeste Ibn   nastavljača”, piše Hafizović.
          poezija; njemu u čast spjevane su pjesme   Arabi! Desetine prepisa njegovih djela   Djelo je konceptualno uređeno u devet
          od kojih je najglasovitija ona Safvet-be-  u stožernoj bošnjačkoj instituciji znanja   poglavlja. Prva dva bave se odnosom Ibn
          ga Bašagića iz ciklusa Na pučini svjetla...   svjedoče o statusu Ibn Arabija i poziciji   Arabijevih učenja i njegovog samoopažanja
                                                                               kao pečata muhammedanskih evlija i za-
                                                                               ljubljenika u Boga. Treće i četvrto poglav-
         Prijevod knjige posvećen je Abdullahu Bošnjaku,                       lje opisuju odnos između Boga i ljudskih
                                                                               bića u pogledu ljubavi i prisjećanja. Peto
         “Allahovom usamljeniku na Zemlji Njegovoj”,                           i šesto raspravljaju o prirodi znanja, nje-
         jednom od najvažnijih i najpoznatijih komentatora                     govoj ulozi u ljudskom postajanju i važ-
                                                                               nosti ispravnog razumijevanja pojavnog
         Ibn Arabijevih djela. Time je ukazano na vezu Bosne                   svijeta. Sedmo i osmo nude nekoliko
         i Bošnjaka s prominentnim islamskim učenjakom Ibn                     opažanja u svijetu imaginacije, posebno
                                                                               se osvrćući na Ibn Arabijev odnos prema
         Arabijem, u sufijskim krugovima nazvanog “šejhul-                     duši i smrti. Deveto, ujedno završno po-
                                                                               glavlje, motri središnju ulogu božanske
         ekberom”, “najvećim učiteljem”                                        milosti na onome svijetu.      n



         82  12/3/2020 STAV
   77   78   79   80   81   82   83   84