Page 81 - STAV broj 262

I još nešto o skarabeju, pošto je među DŽAMIJA OD ALABASTERA MUHAMEDA po svijetu, bar jednom posjetiti egipat-
najprisutnijim turističkim suvenirima ALI-PAŠE ski muzej u Kairu. Muzej ima izloženih
koji naši ljudi donose, ne toliko što znaju Muhameda Ali-pašu sultan Otomanskog 136.000 eksponata, a stotine hiljada dru-
njegovo značenje nego im se jednostav- carstva uputio je da smiri egipatske nemi- gih sklonio je u podzemna skladišta. U
no sviđa; evo još redak-dva: Skarabej je re i popravi lošu upravu. Ali-paša, Albanac težnji da se zaustavi pljačka starina, Vlada
bio oličenje Kephera, jednog od triju lica porijeklom, izgradio je u al-Fustatu čude- Egipta osnovala je 1835. godine Službu
vječnog boga Sunca: bog Ra simbolizira snu džamiju. Izgradio ju je nad Kairom, na za egipatske antikvitete. Služba je otvo-
dnevno sunce, Atum noćno, skriveno, a brdu Mokattam. Unutar zidina Saladinove rila muzej Boulaq 1858. sa zbirkom koju
Kepher, božanstvo s glavom skarabeja, Citadele iz 12. stoljeća Ali-paša je 1830. za- je prikupio francuski arheolog Auguste
personificira izlazeće sunce. počeo zidati veličanstvenu džamiju. Dao je Mariette u službi Ismail-paše. Zbirka
da zidove džamije izvana i iznutra oblože je čuvana u aneksu pašine palače u Gizi
PANCIRNA KOŠULJA SVETOG GEORGA alabasternim pločicama, sličnim bijelom do 1880. godine, a potom se premješta u
Približavamo se al-Fustatu, najstari- mermeru. Gradnja je završena 1857. godine. neoklasicističko zdanje (u kojem smo ga
jem dijelu Kaira. Nekoć je pretežno nase- S džamijske terase, velike i prelijepe, pogled i mi posjetili) na Trgu Tahrir 1900. Veli-
ljavao kristijanizirane Egipćane, Kopte. na Kairo zaista je impresivan. Zatekli smo čanstveni inventar grobnice faraona Tu-
Kažu mi da im ime potječe od arapskog se sa zaigranom djecom ispred šadrvana, na tankamona, otkrivene 1922. godine, fas-
gibt ili kibt, što je izvedenica iz grčkog tom dvorištu. Nedaleko od šadrvana uklo- ciniraju žive oči koje se dolaze suočiti s
leksema Aigiptos, tj. Egipćanin. Kad je pljenog unutar gotovo lebdeće drvene kon- ljepotom već i same spoljašnjosti farao-
Egipat osvojen od Arapa u 7. stoljeću, strukcije kioska nalazi se sahat-kula. Bilo je novog sarkofaga, te njegovih upotrebnih
taj kristijanizirani dio egipatskog na- vrijeme podne-namaza. Iz zamagljenog hori- predmeta koji su ga dopratili u zagrobni
roda nastavili su zvati Koptima. Kopti zonta Kaira iz neke udaljene džamije podiže svijet zamišljen u gluhoj drevnosti.
imaju svoj jezik, ali danas se njime služe se isprva jedva čujni ezan. A onda se, poput Promatramo i tiho koračamo pored ka-
isključivo u liturgiji. Sad idemo u jed- razlivenog zvuka od tisuću glasova, podiže menih skulptura životinja koje imaju po-
nu od crkava, u čijoj je blizini i Koptski bibajući val što započe, poput plime, puza- sebna značenja u egipatskoj kozmogoniji.
muzej, ne bude li zatvoren zbog vječitih ti preko napuštena groblja, gdje s mrtvima Bikovi, krave, žabe, mačke... Kolone papi-
popravaka. žive zdravi i bolesni, ostavljena djeca i puka rusa, pa onda namještaja, nosiljki, stolica,
Koptski muzej dijelom je u rekon- sirotinja, uzdižući se u neku neobičnu i lije- divana do faraonskih skulptura, anonimnih
strukciji. I to baš onaj drevni, crkveni, pu akustiku rasprostrtu po dvorištu džamije faraonskih pisara, velikih svećenika... i
ukopan u dubinu zemlje gdje se, kažu unutar zidina Citadele. Kažu mi da je unu- posebne odaje pod stražnjom, gdje je stre-
nam, skrivala Djevica Marija sa svojim tarnji džamijski dekor mješavina različitih mila moja posebna pozornost, moja velika
suprugom Josipom. Smatra se da je obi- elemenata, ne uvijek karakteristične za islam- naklonost i moja gotovo opsesivna očuđe-
telj bila u al-Fustatu za vrijeme Hero- sku umjetnost, ali, djeluje lijepo, u plavim nost: soba u kojoj je samo on, faraon, sin
dotova proganjanja prvih kršćana te da tonovima keramike, s ispisima kur’anskih božanskog Horusa. Čekali smo da jedna
se zadržala u dijelu starog Kaira zvanog ajeta koji teku u nizovima poput vječite ri- grupica, dvoje-troje ljudi, ostane “nasamo”
Abu Serga. Je li to ovaj prostor blizak jeke na kojoj se nikada ne može ožednjeti. s dječakom-faraonom i da obavi s njim svoj
muzeju, ukopan u zemlju, za koji mi kaže U džamiji je visoki kameni sarkofag “nijemi” razgovor. Ko ga je ubio? Ko mu je
podvornik da se tu sakrivala Djevica Ma- njezina osnivača i graditelja Muhameda ostavio, prije nego je grobnica zatvorena,
rija..., ali ko će to znati? U Muzeju sam Ali-paše. Zapamćen je kao osnivač po- cvijeće što je 1992. godine još uvijek posto-
stajao pred staklenom vitrinom. U vitri- sljednje dinastije kraljeva, uvršten među jalo kad je, otkrivši ga, u grob ušao Howard
ni pancirna košulja. Legenda na engle- najznačajnije i najnaprednije vladare mo- Carter? Gdje je ona pločica o kojoj i danas
skom, prevodi nam Šerifa, tvrdi da je to dernog Egipta. U njegovo doba Egipat je pričaju da su je iznad sarkofaga mladog fa-
košulja lično sv. Georga, Zelenog Jurja, uživao u blagostanju kakvo se stoljećima raona pronašli, a na kojoj je pisalo Smrt će
“koji ubija zmaja”. Neki artefakti odno- prije njega nije vidjelo. snaći one koji ometaju faraonov san?
se se na sv. Marka, koji je po predaji bo- Iza podneva smo vozili vrlo sporo uz Ništa toliko ne grije dušu, ne raduje
ravio u Aleksandriji, gdje je postao prvi groblje puno dječijeg smijeha i plača, mi- oči, ne proširuje spoznaje – koliko pu-
patrijarh. Kopti ne pamte svoj govorni risa kuhanih jela, zapečenog mesa i mirisa tovanja i susreti s nepoznatim ljudima
koptski jezik. Koptski se čuje isključivo tek ispečenog hljeba. Eto vidiš, ni smrt i drevnim kulturama koji su postojali i
u bogoslužju. Jezik je pun arapskih ri- ni život ne žive sami za sebe. kojih danas nema. U izmaglici sjećanja
ječi. Ime Stvoritelja egipatski kršćani i vidim mjesta na kojima sam stajao sa svo-
muslimani označavaju leksemom Allah. EGIPATSKI MUZEJ, NEUSPOREDIVI jom obitelji. Bilo je to pred zagonetnom
Sve koptske crkve izgrađene su tek na- Ima turistička krilatica koja kaže da bi sfingom i pred neodgonetnutim misteri-
kon arapskog osvajanja Egipta. svaki intelektualac trebao, ako već putuje jem piramida. n

STAV 12/3/2020 81