Page 25 - STAV broj 354
P. 25

koja je od pakistanske luke Gwadar uda-  i nemogućnosti zapadnih zemalja da spri-
                                            ljena 196 kilometara. Ovo je prvi put da   ječe uspon Kine, proteklih nekoliko godina
                                            Kina prodire u područje Indijskog okea-  došlo je do ozbiljnog promišljanja alterna-
                                            na koje Indija smatra svojom sferom utje-  tivnih rješenja glede transportnih koridora,
                                            caja. Peking ima najveću korist od Pojasa   kulturne razmjene i izgradnje novih odnosa
                                            i puta čije koridore namjerava koristiti za   u svijetu. Riječ je o novoj paradigmi koja je
                                            transport roba proizvedenih u Kini u dru-  suprotstavljena projektu Pojas i put. Strateš-
                                            gom pravcu, posebno na evropsko tržište.   ka promišljanja o tome kako doskočiti Kini
                                            Kritičari Kine i njenog impozantnog uspo-  i ponuditi alternativnu viziju saradnje bazi-
                                            na u projektu Pojas i put vide kamufliranu   rana su na uvjerenju da se epicentar global-
                                            dugoročnu namjeru Pekinga da uspostavi   nih ekonomskih aktivnosti sve više pomjera
                                            dualnu infrastrukturnu mrežu na kopnu   sa zapada ka istoku Azije.
                                            i moru koja se kasnije može upotrijebiti i   Sve je više zapadnih teoretičara među-
                                            u vojne svrhe. Optužbe na račun Kine su     narodnih odnosa, među kojim i poznati
                                            neutemeljene s obzirom na još postojeći   liberalni internacionalisti poput Francisa
                                            disproporcionalni odnos vojne moći izme-  Fukuyame, koji upozoravaju da se svijet
                                            đu dvije supersile u korist Amerike. Kina   radikalno promijenio u pogledu odnosa
                                            tvrdi da su namjere Pekinga plemenite, te   snaga i ekonomske dinamike i zato sma-
                                            korisne velikom broju partnera u projek-  traju da mora biti preispitan model koji je
                                            tima Pojasa i puta.                proizvela i nametnula Amerika.
                                               Jedna od optužbi na račun Pekinga jeste   Poređenje Kine i definiranje njenih od-
                                            da želi podjarmiti siromašne zemlje koristeći   nosa sa SAD-om koristeći paradigmu biv-
                                            se taktikom postavljanja klopke putem za-  šeg Sovjetskog Saveza i odnosa dvaju su-
                                            duživanja. Kinesku diplomatiju sa zapada   protstavljenih blokova za vrijeme hladnog
                                            optužuju da postaje radikalna i arogantna.  rata u drugoj polovini 20. stoljeća potpuno
                                               Australija se pozicionirala kao najradi-  je pogrešno. Kina nema ambicije nametanja
                                            kalniji kritičar Pekinga i svrstala kao fron-  svoje komunističke ideologije ostatku svi-
                                            talna zemlja zapadne alijanse predvođene   jeta. Pored toga, Kina ne koristi i tvrdi da i
                                            Amerikom u konfrontaciji s Kinom. Au-  nema namjeru koristiti vojnu silu za ostva-
                                            stralija je Kinu optužila za podrivanje au-  rivanje svoje vizije, iako se neki analitičari
                                            stralijske nacionalne sigurnosti, špijunažu,   ne slažu s ovom tvrdnjom, aludirajući na
                                            infiltraciju u političke, poslovne, akademske   rapidnu modernizaciju vojske i mornarice.
                                            i kulturne pore društva i države. Poremećaj   Također, želi zaokružiti teritorije izgu-
                                            odnosa nedavno je doživio kulminaciju.   bljene u ranijem kolonijalnom periodu koji
                                                                               kineski stratezi u Pekingu nazivaju stoljećem
                                            SUMNJE U NAMJERE PEKINGA           poniženja, budući da je Kina bila podjarmlje-
                                               Pobornici ideje Pojas i put odbacuju   na od Velike Britanije i Japana. Japan je 1895.
                                            kritike o navodnoj malicioznosti namjera   okupirao ostrvo Formosa (današnji Tajvan).
                                            Kine i planovima da dominira globalnim   Bila je to prva japanska kolonija u Aziji. To-
                                            poretkom u budućnosti. Njihov odgovor   kio je tek 1952. bio primoran, nakon pora-
          od  nekih baločistanskih separatističkih   može se reducirati na sljedeće: “Umjesto da   za u ratu, formalno se odreći Tajvana, koji i
          grupa koje djeluju u Pakistanu i Iranu. Iza   kritiziraju Kinu, poželjnije bi bilo da kriti-  Amerika i ostatak svijeta, izuzev nekolicine
          njih, prema mišljenju nekih analitičara, sto-  čari Pekinga ponude alternativna rješenja i   perifernih zemalja, prihvataju kao dio Kine.
          ji indijska obavještajna služba RAW, koja   modele koji će biti bolji, efikasniji i kredi-  U tom kontekstu, kao što je pod svoj suve-
          želi destabilizirati Pakistan i otežati Kini   bilnija konkurencija kineskoj viziji povezi-  renitet vratila portugalsku koloniju Macao i
          realizaciju projekta koji Indiju ograničava   vanja i ekonomske saradnje zasnovane na   britanski protektorat Hong Kong, Kina želi
          u njenim ambicijama da uspostavi trgovi-  principima poštovanja suvereniteta zemalja   povratiti i Tajvan. Pitanje Tajvana jeste i naj-
          nu sa zemljama Srednje Azije. Upravo zbog   i međunarodnog prava u okviru organizacije   osjetljivije u odnosima Washingtona i Pekinga.
          toga, Indija i Iran postigli su sporazum   Ujedinjenih nacija. “Upravo se to i dešava.   Bidenova administracija i njeni saveznici
          o izgradnji luke Chabahar na jugu Irana   Svjesni enormne kineske ekonomske moći   odlučili su se Kini agresivno suprotstaviti
          koja predstavlja konkurenciju pakistan-
          skoj luci Gwadar, ali su radovi na njenoj
          finalizaciji stali zbog američkih sankcija.
          Luka Chabahar glavno je središte iz kojeg
          se preko Irana planira graditi transportni
          koridor sjever-jug, preko Kavkaza, čije je
          krajnje odredište Moskva i St. Petersburg
          u Rusiji. Indija je odbila pristupiti kineskoj
          inicijativi Pojas i put, smatrajući je upere-
          nom protiv njenih interesa. Vlada u New
          Delhiju uvjerena je da Kina, koristeći Pa-
          kistan kao kičmu BRI-a, nastoji okružiti
          Indiju, susjedni Pakistan osnažiti, a In-
          diju relegirati na margine. Zato je Indija
          odlučila graditi luku Chabahar u Iranu,


                                                                                                   STAV 17/12/2021 25
   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29   30