Page 30 - STAV broj 345
P. 30

POLITIKA
































          su odlikovani tim priznanjem 1992. godi-  pred početak rata prešli u Armiju RBiH.   DAN KADA JE OTIŠAO
          ne, a drugi je dobio nekoliko mjeseci prije   Šemso je direktno iz kasarne otišao u Buća   Indira je u ratu bila dijete i ne sjeća se
          smrti, 1994. godine.              Potok i učestvovao u organiziranju otpora   mnogo toga. Ali zna da tokom rata nije često
            “Nismo se protivili toj odluci, ako je to   i obuci stanovništva u rukovanju oružjem.   viđala babu. Rijetko bi dolazio kući. Sjeća
          pravilo, onda neka bude tako. Mi svejedno   Neposredno pred početak rata Baručija je   se dana kada ga je posljednji put vidjela.
          obilježimo godišnjicu bez obzira na to što   bio na školovanju za deminere u Pančevu,   “Trebao je ići u Njemačku na liječe-
          ona nije zvanično. Prošle godine je i član   pa je i u ratu nastavio svoju profesiju, na   nje, ali pozvali su ga da ide na Moševačko
          Predsjedništva BiH Željko Komšić bio na   prvoj liniji je obučavao pionire i napisao   Brdo jer je to bilo kritično vrijeme. On je
          obilježavanju. Bilo mi je drago zbog toga.   je dvije skripte o minama.   na Žuči od detonacije u rovu pao i udario
          Naš babo nije zaboravljen. Međutim, ovo   “Tokom rata učestvovao je u svim bitka-  glavom. Tada je imao krvarenje, od čega
          što se desilo u Novom Sarajevu nešto je   ma oko Sarajeva. Na Žuči je napisao jednu   se, kasnije se pokazalo na snimku, razvila
          što se ne može dozvoliti”, govori Indira.  pjesmu. Imam je i sada. U njoj spominje dža-  cista u moždanoj ovojnici, što mu je po-
            Indira nam priča da je njen babo bio   miju Aladžu u Foči, eto, sudbina je htjela da   vremeno ometalo vid i uzrokovalo jake
          profesor u Vazduhoplovnoj školi u Rajlov-  je on rođen na isti datum na koji je otvorena   glavobolje. Bio je na opservaciji na Koše-
          cu. I njena majka je radila u JNA. Oboje su   obnovljena Aladža, 4. maj”, govori Indira.  vu i trebalo je da idemo u Njemačku, gdje


              STIHOVI KOJE JE ŠEMSO
               BARUČIJA NAPISAO,
              VJEROVATNO NA ŽUČI,
                     7. 6. 1992.

           Ljiljani zlatni rastu, rastu
           Krvavom stazom ka sreći
           U Aladžu mujezin mora ući
           I Drina bistra ponovo teći.
           Dječije će igre biti zauvijek
           Nikad ju niko prekinuo nije
           A samo zarad šehida brojnih
           Ništa više neće biti k’o prije.

           Svi mi volimo život, baš svi
           O slobodi i sreći sniti.
           Al’ pred porušenim minaretom
           Časno je, časno, šehidom biti.
           Nećemo dati Bosnu našu
           Takvu je nikad niko uzeo nije
           I samo zarad šehida brojnih
           Ništa više neće biti kao prije





         30  15/10/2021 STAV
   25   26   27   28   29   30   31   32   33   34   35