Page 35 - STAV broj 345

“Danas smo napravili novi važan ko-
rak prema većoj poreznoj pravdi”, rekao
je njemački ministar finansija Olaf Scholz.
Analitičari navode da je ovaj dogovor
pokušaj da se kontroliraju načini na koji
globalizacija i digitalizacija mijenjaju svjet-
sku ekonomiju.

DIGITALNA PREVLAST
Zapadna civilizacija nikad nije odustala
od želje za kolonijalizmom i prevlasti nad
ostatkom svijeta. Vrijeme i mjesto zahtije-
valo je samo promjenu metoda i oblika po-
robljavanja i isisavanja resursa. Savremena
ekonomija i geopolitika zasnovani su na bi-
polarnim odnosima, gdje regionalni igrači PODACI SU MOĆ
zauzimaju sve veći utjecaj, a privid ujednača- Kontrola načina na koji tehnologija Dogovor će spriječiti velike
vanja razvoja zavarava nas da mislimo kako funkcionira čini temelj digitalnog kolo- firme da bilježe dobit u
svi imamo jednake mogućnosti i pristup zna- nijalizma. Softver je često vlasnički, što
njima i informacijama. Zaboravljamo više- znači da korisnici ne mogu čitati, mije- zemljama s niskim porezima,
stoljetnu akumulaciju svih vrsta dobara na njati ili dijeliti izvorni kod. To ih spreča- poput Irske, bez obzira na to
Zapadu i njihovo crpljenje ili uništavanje u va u razumijevanju i kontroliranju rada
“zemljama trećeg svijeta”. Zbog toga će za njihovih računara. Zbog toga se ame- gdje se nalaze njihovi klijenti,
bilo kakvu nivelaciju svjetske ekonomije rički programer Richard Stallman još što je pitanje koje je postalo
trebati mnogo vremena i napora. početkom 1980-ih zalagao za besplatni
Navedeni dogovor može se ocijeniti softver. “Neslobodni program je jaram, sve bitnije s pojavom “big
kao privid uspostavljanja pravednijeg si- instrument nepravedne moći”, zaklju- tech” divova koji većinu dobiti
stema jer praktično je postojanje ozbiljne čio je Stallman.
konkurencije svjetskim korporacijama Učinci “povratnih informacija” (feed- ostvaruju na globalnom tržištu.
nemoguće. back) pogoršavaju stanje, jer oni koji ima- S druge strane, ovaj je dogovor
Ono što su nekad bile pomorske i ri- ju više podataka i kvalitetnije podataka
ječne luke, putevi i željeznice danas su to mogu pružiti najbolje usluge umjetne veliki izazov za države koje
optički kablovi koji omogućuju globalnu inteligencije, čime se privlači više ko- su svoju ekonomiju gradile na
komunikaciju internetom. Nekad je to risnika, što im daje još više podataka za
bila Istočno-indijska kompanija, danas su dodatno poboljšanje usluge, i tako ukrug. niskim porezima.
to komunikacijske i prodajne korporacije Efekti mreže, ekonomija obima i
koje uzurpiraju lokalna tržišta. ogromni resursi za infrastrukturu, obu- programe emitiraju i njihov marketinški
Korporacije iz Silicijske doline preu- ku i razvoj proizvoda dodatno koncen- sadržaj, čime uzurpiraju lokalno tržište.
zimaju digitalnu ekonomiju u cijelom svi- triraju moć kompanija. Silicijska dolina Posebno je opasno širenje “M:tela” kroz
jetu već desetljećima. “Google” i “Facebo- može zaposliti najbolje inženjere, kupiti kupovinu lokalnih operatera, ali i pona-
ok” dominiraju industrijom internetskog startupe i konkurente te lobirati kod vla- šanje “Telemacha”, koji je ranije uspo-
oglašavanja godinama uništavajući lokalna da za usluge. stavio prevlast u Federaciji BiH.
tržišta od printanih medija do digitalnih. Nedavni pad “Facebooka” i njegovih Zbog svega navedenog, ekonomski
uključujući TV i radio. Oglašivačima je platformi pokazao je da nema nedodir- patriotizam potrošača kad su u pitanju
jednostavnije i jeftinije uplatiti kampanju ljivih, ali i ovisnost svjetske ekonomije telekomunikacijske usluge, elektronski
direktno na društvenim mrežama ili plat- o tri društvene mreže. mediji i internet sve je važniji, ali mnogo
formama nego posredno u lokalnom medi- U Bosni i Hercegovini imamo broj- je bitnije odgovorno poslovanje domaćih
ju. Kratkovidnost oglašivača, od privatnog ne primjere digitalnog kolonijalizma kompanija kako bi bile konkurentnije na
do državnog sektora, ogleda se u neprepo- kroz kablovske operatere koji uz strane tržištu koje je glavni sudac. n
znavanju negativnog procesa odumiranja
manjih lokalnih medija, čime se gubi veći
dio kreativne industrije bez koje je gotovo
nemoguće održati jedno društvo u njego-
voj punini – od kulture do nacionalnog
identiteta. Upravo je to bio i ostao cilj za-
padne hegemonije.
“Netflix” krade publiku lokalnih tele-
vizija širom svijet, ali i kupuje produkciju
i čini je ovisnom.
U vrijeme pandemije aktualizirano je
pitanje zaštite podataka korisnika druš-
tvenih mreža, a skandali oko zloupotrebe
privatnih podataka u političke svrhe sve
su više povećali pritisak na tehnološke
kompanije.

STAV 15/10/2021 35