Page 149 - KNJIGA SAŽETAKA
P. 149

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA



               Dražena Raguž Šimurina, prof.
               Osnovana škola Gračani, Zagreb


               Mikrobiom – Imamo li koristi od mikroorganizama?



               Koža je građena od većeg broja stanica nego bilo koji drugi organ našeg tijela. Zdravlje kože i
               njezina  funkcionalnost  ovise  o  njezinu  mikrobiomu  koji  je  dio  mikrobioma  čitavog  tijela.
               Mikrobiom čine svi mikroorganizmi koji žive u tijelu i na njemu, a sastoji se od bakterija, virusa
               i  gljivica.  Mikrobiom  kože  ima  ključnu  ulogu  u  ukupnom  zdravlju  naše  kože  i  značajno
               pridonosi  zaštiti  od  kožnih  problema.  Mikrobiom  se  razvija  odmah  nakon  rođenja,  čim
               novorođenče  dođe  u  kontakt  s  vanjskim  svijetom,  a  rana  kolonizacija  različitih
               mikroorganizama važna  je za razvoj  imunološkog sustava djeteta i  pripremu  kože za  život
               izložen vanjskim utjecajima. Mikrobiom zajedno s kožom stvara kiseli omotač kože koji štiti
               od prodora patogenih organizama pri čemu se vlastiti mikrobiom tijela dobro nosi s kiselim
               uvjetima oko pH 5, dok patogeni organizmi ne mogu tolerirati takva stanja. Bakterije koje
               prirodno simbiotski žive na koži nazivaju se rezidentnim bakterijama. Kada je mikrobiom u
               ravnoteži  koža  bakterijama  pruža  stanište  i  hranjive  sastojke,  dok  bakterije  štite  kožu  od
               prodiranja  patogenih  mikroorganizama.  Lužnata  i  agresivna  sredstva  za  pranje  uklanjaju
               rezidentne bakterije, isušuju kožu, mijenja se vrsta i sastav mikrobioma te patogeni i alergeni
               lakše prodiru u kožu. Sredstva za čišćenje kiselosti pH 5 optimalni su za kožu, čuvaju vlažnost
               i  masnoću  kože,  štite  mikrobiom  koji  ostaje  aktivan  i  sprječava  prodiranje  patogenih
               mikroorganizama.
               Cilj istraživanja učenica 7. razreda je određivanje pH vrijednosti otopina triju vrsta sapuna prije
               i nakon dodatka tvari koje snižavaju lužnatost. Pretpostavka je da bi dodavanjem tvari koje
               imaju  kiseli  pH  mogli  postići  snižavanje  lužnatog  pH  sapuna,  a  da  on  i  nakon  toga  ima
               učinkovita svojstva pri uklanjanju nečistoća. U vodi je otopljen prirodno ručno izrađen sapun
               na bazi lužine, prirodno izrađen sapun na bazi glicerina i kupovni tekući sapun koji je po svome
               kemijskom  sastavu  sintetički  deterdžent.  Pomoću  univerzalnog  indikatora  određena  je  pH
               vrijednost otopina prije i nakon dodatka limunske kiseline i kozjeg mlijeka koji sadrži kaprilnu
               kiselinu.
               Rezultati istraživanja pokazali su da kupovni tekući sapun ima pH oko 5,5 koji je postignut
               dodavanjem  aditiva,  konzervansa  i  bojila  za  koje  nismo  sigurni  kako  dugoročno  djeluju.
               Prirodni ručno rađeni sapun na bazi lužine ili glicerina uz dodatak kozjeg mlijeka ili limunske
               kiseline blago je lužnat i blizu je prirodnoj pH vrijednosti kože te time i pogodan za upotrebu i
               čuvanje prirodnog mikrobioma.

               Ključne riječi: mikrobiom kože, kiselost i lužnatost sredstava za čišćenje, mini istraživački
               rad




















                                                                                                               149
   144   145   146   147   148   149   150   151   152   153   154