Page 230 - KNJIGA SAŽETAKA
P. 230

INOVACIJE I IZAZOVI U OBRAZOVANJU I SESTRINSKOJ SKRBI - KNJIGA SAŽETAKA



               Antonija Abaz, mag. med. techn.
               Klinika za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju
               Klinčki bolnički centar Zagreb, Zagreb

               Ana Mutić, mag. med. techn.
               Škola za medicinske sestre Vinogradska, Zagreb


               Psihički poremećaji i školske sposobnosti



               Općeprihvaćeno je mišljenje da je školsko obrazovanje važno u pojedinim zemljama, odnosno
               uvijek se ističe važnost obrazovnog napretka djece i mladih ljudi, koji onda daje veći izbor
               budućih zanimanja za pojedince, a također osnažuje cijelo društvo. S druge strane, nedovoljno
               školsko obrazovanje može zabrinjavati pojedince, roditelje djece, cijele obitelji, kao i društvo
               u cjelini.
               Škola  ima  važne  obrazovne  i  odgojne  funkcije.  U  Hrvatskoj  postoji  zakonska  obveza  o
               pohađanju  „male  škole“,  prije  polaska  u  školu.  Prije  polaska  u  školu  provodi  se  procjena
               sposobnosti  za  školu  (prije  se  to  nazivalo  procjenom  zrelosti  za  školu),  koju  provodi
               Povjerenstvo za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta i liječnik opće medicine, eventualno
               liječnik školske medicine. Dakle, za polazak u školu, kao i za procjenu daljnje sposobnosti za
               pojedinu školu u višim razredima nisu dostatne samo intelektualne sposobnosti nego i druge
               različite  kognitivne  funkcije,  motivacija,  podrška  od  roditelja,  obiteljski  čimbenici,  kao  i
               socijalno-emocionalni čimbenici.
               Mnogi psihički poremećaji djeluju neposredno na školska postignuća. Najčešći poremećaji koji
               se navode u literaturi su hiperkinetski poremećaj, kao i specifični razvojni poremećaji školskih
               vještina, anksiozni poremećaji. Nalaze se i drugi poremećaji, depresivni poremećaji, psihotični
               poremećaji  koje  treba  primarno  liječiti.  Tradicionalno  je  poznato  iz  literature  da  učitelji,
               nažalost, u školskoj sredini u djece i adolescenata bolje uočavaju eksternalizirajuće poremećaje
               (agresivno  ponašanje,  hiperkinetsko  ponašanje)  nego  internalizirajuće  poremećaje
               (anksioznost,  depresivnost,  socijalnu  povučenost)  izostajanje  iz  škole  može  imati  različite
               uzroke. Potrebno je uzeti u obzir i opće psihosocijalne okolnosti (npr. disfunkcionalne obiteljske
               okolnosti, psihičke bolesti roditelja), postoje li značajni psihički poremećaji u djeteta, postoje
               li  specifični  razvojni  poremećaji  školskih  vještina,  kognitivni  prekomjerni  zahtjevi  ili
               kognitivni ispodprosječni zahtjevi te prekomjerni socijalni zahtjevi.
               Možda kao ni na jednom drugom području ovdje je riječ o važnoj multidisciplinarnoj suradnji.
               Moglo bi se reći da nastavnici u školama primjenjuju opće principe prevencije koja uključuje i
               duševno zdravlje djeteta. Takve mjere pozitivno mogu biti navedene kao poticanje socijalnih
               kompetencija, poticanje emocionalne regulacije, izbjegavanje agresivnog ponašanja učenika,
               prevencija  depresivnih  i  anksioznih  poremećaja  kod  učenika  (jačanje  samopoštovanja,
               nagrađivanje, empatičan i senzitivan stav prema učenicima) te preventivni rad s roditeljima.


               Ključne riječi: adolescenti, škola, anksioznost, depresija, agresivno ponašanje












                                                                                                               230
   225   226   227   228   229   230   231   232   233   234   235